Toplo preporucujem knjigu:
Adam Smith
An Inquiry into the Nature and Causes of the Wealth of Nations
ne znam da li postoji prevod na srpski ali engleski reprint moze da se nadje za bas sitne pare reda par dolara. Knjiga je pisana 1776 godine i prilicno je obimna (oko 650 strana) ali je veoma zanimljivo stivo jer je pisano u doba pocetka industrijske revolucije i prvobitne akomulacije kapitala (sto je danas put kojim se redje ide ali koji smo eto izgleda mi odabrali). Ako postoji stari zavet kapitalizma onda je to ova knjiga, vreme je naravno pregazilo po dosta faktora (npr podobar odeljak o kolonijalnoj ekonomiji), ali je dosta ekonomskih aspekata objasnjeno iz korena nezakomplikoano godinama zakonskih adaptacija. Uz ovu knjigu ovakva pitanja ne bi ni nastajala.
Ima dosta zanimljivosti u istoriji ekonomije. Npr dal ste znali da rec banka i baknkrot poticu iz italijanskog od prvih pozajmljivaca. Italijani koji su hteli da zajme novac za profit su to radili postavivsi klupu na loklanoj pijaci (banca = klupa) i onda pozajmljivali pare sa te klupe sa potpunim rizikom ali i nelimitiranom kamatom (klasicni loansharks). Ako bi propali "tajkuni" bi bukvalno fizicki lomili klupu da objave da prekidaju biznis i taj cin i do danas vuce korene iz te akcije, "lomljenje klupe" = "banca rupta" tj bankrot
Citat:
Pedja_N: Postoji
zlatno bankarsko pravilo finansiranja,pogledaj na 'netu i nacices definiciju,mrzi me da kucam.
Zanimljivo, nisam znao za taj "prevod". Mnogo vise informacija o tome mozete naci kroz engleske sajtove pod terminom
Google: "Fractional reserve banking". Isti je i razlog iz kojeg nemam nameru da placam lokalnim bankama bilo koji iznos za odrzavanje racuna, profit oni vec ostvaruju kroz frakciono bankarstvo, te "naknade" za cuvanje mojih para sluze iskljucivo za finansiranje megalomanskih marketinskih programa i bljestavih filijala na ekskluzivnim lokacijama u gradu. Taj deo naseg bankarstva je onaj koji ne valja.
Sloba je za 12 godina promenio antropološki kod srpskog naroda. On je od jednog
naroda koji je bio veseo, pomalo površan, od jednog naroda koji je bio znatiželjan, koji
je voleo da vidi, da putuje, da upozna,
od naroda koji je bio kosmopolitski napravio narod koji je namršten, mrzovoljan,
sumnjicav, zaplašen, narod koji se stalno nešto žali, kome je stalno neko kriv - Z.Đinđić