ZAŠTO ULAGATI U REPUBLIKU SRPSKU?
-Makroekonomska stabilnost postignuta kroz stabilnu valutu
-Najniža stopa inflacije u Jugoistočnoj Evropi
-Povoljan geografski položaj
-Izvršena privatizacija domaćih banaka i prisustvo stranih banaka (Raiffesen Bank, Hipo-Alpe-Adria Bank, Zagrebačka banka, Zepter Commerce Bank, Razvojna banka Jugoistočne Evrope, Balkan Investment Bank);
-Značajni prirodni resursi i potencijali (drvo, hidroenergetski potencijali, minerali, raspoloživo poqoprivrdeno i industrijsko zemljšte, građevinarstvo, itd.)
-Visoko obrazovana, kvalifikovana, cjenovno konkurentna radna snaga
-Najpovoljnija stopa poreza na dobit u odnosu na okruženje – 10%
-Sistem za zaštitu od rizika za strane investitore (ratifikovano oko 30 bilateralnih sporazuma o uzajamnom unapređenju I zaštiti investicija)
-Povoljni zakoni koji regulišu oblast direktnih stranih ulaganja uključujući nacionalni tretman stranih ulagača
-Preferencijalni izvozni režimi zemlje članice EU
Omogućen izvoz proizvoda iz Republike Srpske u svih 15 zemalja EU bez kvantitativnih ograničenja i plaćanja carinskih i sličnih dadžbina do kraja 2005. godine
Preferencijalni izvozni režimi sa Australijom, Japanom, Kanadom, Mađarskom, Norveškom, Novim Zelandom, Rusijom, SAD, Slovačkom i Švajcarskom.
-Privatizacija kao najveća trenutna ponuda RS
Privatizacija strateških preduzeća
Privatizacija velikih državnih monopola (telekomunikacije, električna energija i rafinerija).
Zakonska regulativa
Strana ulaganja u Republici Srpskoj uređena su:
Zakonom o preduzećima ("Službeni glasnik RS", broj 24/98, 62/02 i 38/03);
Zakonom o politici direktnih stranih ulaganja u BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 17/98 i 13/03);
Zakonom o zapošljavanju stranih državljana i lica bez državljanstva ("Službeni glasnik RS", broj 97/ 04);
Zakonom o stranim ulaganjima ("Službeni glasnik RS", broj 25/02 i 24/04);
Zakonom o registraciji poslovnih subjekata u Republici Srpskoj ("Službeni glasnik RS", broj 42/ 05)
Prava i obaveze stranog lica
Strani ulagač ima ista prava kao domaće lice, sa stanovišta prava i obaveza te pravnog položaja u preduzeću.
Strani ulagač stiče pravo i na dodatne garancije kakve se ne daju domaćim licima, jer je Ustavom Republike Srpske propisano da se prava stečena ulaganjem kapitala neće umanjiti zakonom ili drugim propisom, te da se osigurava nesmetano iznošenje dobiti iz zemlje i slobodno iznošenje kapitala po prestanku ulaganja.
Zakonom o politici stranih ulaganja predviđeno je da prava i povlastice koje su date stranim ulagačima, kao i obaveze iz pomenutog zakona, ne mogu se ukinuti niti poništiti stupanjem naknadno donesenih zakona i podzakonskih akata na snagu. Ukoliko su takvi naknadno doneseni akti povoljniji za strane ulagače, oni imaju pravo da biraju režim koji će biti mjerodavan za njihovo ulaganje.
Oporezivanje stranih ulagača i direktnih stranih ulaganja obavlja se u skladu sa poreskim zakonodavstvom entiteta i zakonodavstvom države:
Zakon o porezu na dobit , "Službeni glasnik RS", broj 51/01;
Zakon o porezu na dohodak građana, "Službeni glasnik RS", broj 51/01, 65/03 i 68/03;
Zakon o porezu na promet proizvoda i usluga, "Službeni glasnik BiH", broj 62/04;
Zakon o akcizama u BiH , "Službeni glasnik BiH", broj 62/04.
Stopa poreza na dobit je jedna od najstimulativnijih u okruženju i iznosi 10%, dok u Federaciji BiH ista iznosi 30%, a u Brčko Distriktu 20%.
Strana ulaganja su izuzeta od plaćanja carina i carinskih dažbina na opremu koja predstavlja ulog stranog lica, isključujući carinsko evidentiranje.
Oslobađanje od plaćanja carine po osnovu uloga stranog lica vrši se u skladu sa:
- Zakonom o carinskoj politici Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 57/04)
- Odlukom o postupku ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina na opremu stavljenu u slobodan promet koja predstavlja ulog stranog lica ("Službeni glasnik BiH", broj 19/05).
Način ulaganja stranih lica
Strana lica u Republici Srpskoj mogu :
• Osnovati pravno lice u potpunoj svojini stranog ulagača,
• Osnovati pravno lice u zajedničkoj svojini domaćeg i stranog ulagača,
• Ulagati u postojeće preduzeće,
• Ulagati u banku ili osiguranje,
• Otvoriti radnju ili djelovati kao samozaposleni pojedinac (preduzetnik),
• Dobiti koncesiju za korištenje prirodnih bogatstava, dobara u opštoj upotrebi i obavljanja djelatnosti od opšteg interesa za Republiku Srpsku.
Na osnovu Zakona o preduzećima u Republici Srpskoj je moguće osnovati:
• Javno preduzeće,
• Ortačko društvo,
• Komanditno društvo,
• Akcionarsko društvo,
• Društvo sa ograničenom odgovornošću.
Strana lica mogu sticati udjele i akcije.
Sva preduzeća upisuju se u registar nadležnog suda prema sjedištu preduzeća.
Akcionarsko društvo i društvo sa ograničenom odgovornošću mogu biti osnovani s osnovnim ulogom u novcu, stvarima i pravima.
Minimalni osnovni kapital potreban za osnivanje akcionarskog društva ne može biti manji od 50.000 KM (kod simultanog osnivanja), odnosno 100.000 KM (kod sukcesivnog osnivanja), dok je najmanji nominalni iznos akcije 1 KM.
Novčani osnivački ulog jednog akcionara ne može biti manji od 500 KM.
Društvo može osnovati jedno ili više fizičkih i/ili pravnih lica.
Osnovni kapital za osnivanje društva sa ograničenom odgovornošću ne može biti manji od 2.000 KM, a pojedinačni osnivački ulog ne može biti manji od 100 KM.
Društvo može osnovati jedno ili više lica.
Strano fizičko lice može u Republici Srpskoj poslovati kao samostalni preduzetnik, pod istim uslovima kao i domaći državljani.
Za obavljanje preduzetničke djelatnosti, strano lice mora imati radnu dozvolu i registrovati djelatnost kod nadležnog opštinskog organa na čijem području je sjedište preduzetništva, ukoliko ispunjava zakonom propisane uslove.
Zapošljavanje stranog lica
Strani ulagač ima pravo da slobodno zapošljava radnike iz inostranstva.
Zapošljavanje stranaca regulisano je Zakonom o zapošljavanju stranih državljana i lica bez državljanstva ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 97/04).
Zakonom je predviđeno da stranci zaposleni kod domaćih pravnih i fizičkih lica imaju ista prava, obaveze i odgovornosti po osnovu rada kao i domaći državljani, u skladu sa propisima o radu i zapošljavanju, kao i kolektivnim ugovorima i opštim aktima poslodavca.
Stranac mora imati, pored opštih uslova utvrđenih zakonom, uslova određenih kolektivnim ugovorom i opštim aktima poslodavca, odobreni boravak na teritoriji Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine i radnu dozvolu.
Radnu dozvolu za zaključivanje ugovora o radu sa strancem, na zahtjev poslodavca koji ga zapošljava, izdaje filijala Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, nadležna prema sjedištu poslodavca.
Prenos dobiti u inostranstvo
Prenos dobiti u inostranstvo propisan je članom 11. Zakona o politici direktnih stranih ulaganja u BiH i članom 8. Zakona o stranim ulaganjima RS. Prenos se obavlja slobodno, nakon podmirenja svih zakonom propisanih obaveza u RS. Strani ulagač ima pravo da vrši transfer u inostranstvo slobodno i bez odlaganja.
Pravo svojine stranog lica
Pravna lica osnovana i registrovana u Republici Srpskoj, bez obzira da li je u njih uložen domaći ili strani kapital, smatraju se domaćim pravnim licem i imaju pravo sticati svojinu na nepokretnostim., a da pri tom nije bitno koriste li se one za obavljanje djelatnosti ili u druge svrhe. Moguća je i hipoteka na nepokretnostima u korist stranog lica.
Strano fizičko ili pravno lice takođe može (lica iz bivše Jugoslavije samo pod uslovom reciprociteta), steći i slobodno raspolagati svojinom (pokretninama i nepokretninama) u Republici Srpskoj.
Predstavništva stranih lica
Strano lice može prema Zakonu o spoljnotrgovinskoj politici BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 7/98) osnovati predstavništvo radi istraživanja tržišta, obavljanja propagandnih i informativnih poslova, te radi svoga predstavljanja.
Predstavništvo može osnovati strano lice upisano u odgovarajući registar zemlje u kojoj strano lice ima sjedište.
Strano lice može samo ili sa drugim stranim licem osnovati predstavništvo.
Predstavništvo nema status pravnog lica te stoga nema pravo zaključivati ugovore u ime osnivača.
Predstavništvo može započeti sa radom nakon upisa u registar predstavništava u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.
Osnivanje( osnivači i oblici preduzeća )
1. Strana fizička lica mogu osnovati: ortačko društvo, komanditno društvo, akcionarsko društvo i društvo sa ograničenom odgovornošću ( d.o.o.)
2. Strana pravna lica mogu osnovati : akcionarsko društvo , društvo sa ograničenom odgovornošću i komanditno društvo u svojstvu komanditora.
Prijavljivanje i registracija stranog ulaganja
Postupku sudske registracije preduzeća prethodi postupak prijavljivanja i registarcije stranog ulaganja kod Ministarstva vanjskih poslova BiH, Sarajevo za što je potrebno slijedeće:
1. Popunjen i potpisan obrazac DSU, koji obezbjeđuje Ministarstvo,
2. Dokument kojim se utvrđuje identitet stranog ulagača - za pravna lica ovjeren izvod iz sudskog registra u zemlji porijekla ili drugi odgovarajući dokument, ne stariji od 6 mjeseci ( ovjereni prevod), odnosno fizičko lice podnosi dokaz kojim se utvrđuje njegov identitet ( ovjerena kopija pasoša ili za domaće državljane potvrda o stalnom boravku u inostranstvu
3. Dokument kojim se utvrđuje svojstvo ovlaštenog predstavnika ulagača
4. Osnivački akt, sa ovjerenim potpisom osnivača (x 2 )
5. Odgovarajuća odobrenja za djelatnost , ako podliježe ograničenju
6. Dokaz o plaćenoj taksi od 55 KM.
Potrebna dokumenta za registraciju na sudu
1. Rješenje Ministarstva vanjskih poslova o registraciji stranog ulaganja
2. Osnivački akt - Ugovor, odnosno Odluka o osnivanju, u zavisnosti od toga da li preduzeće osnivaju dva i više lica ili samo jedno lice (jednočlano d.o.o., jednočlano akcionarsko društvo), odnosno Ugovor o ulaganju sredstava .
Akt o osnivanju ( potpise osnivača ) potrebno je ovjeriti kod nadležnog suda.
3. Statut preduzeća - društva ( izuzetak su samo ortačko i komanditno društvo)
4. Strano pravno lice podnosi ovjeren izvod iz sudskog registra u zemlji porijekla ili drugi odgovarajući dokument, ne stariji od 6 mjeseci ( ovjereni prevod) odnosno fizičko lice podnosi dokaz kojim se utvrđuje njegov identitet
5. Dokaz o uplati osnivačkog uloga.
- Novčani osnivački dio osnovnog kapitala za d.o.o. ne može biti manji od 2000 KM s tim da se 50% ili 1000 KM uplaćuje odmah prilikom osnivanja, na privremeni prelazni račun kod poslovne banke, a preostalih 50% u roku od 2 godine od dana osnivanja. Novčani osnivački ulog pojedinog člana društva ne može biti manji od 100 KM. Ulozi u d.o.o. ne mogu biti u radu i uslugama.
- Novčani dio osnovnog kapitala akcionarskog društva koje se osniva simultanim osnivanjem ne može biti manji od 50.000 KM , a koje se osniva sukcesivnim osnivanjem od 100.000 KM. Novčani osnivački ulog jednog akcionara ne može biti manji od 500 KM. Ulozi akcionara osim u novcu mogu biti i u stvarima i pravima, koje procjenjuje ovlašteni procjenjivač.
- Član ortačkog društva može da uloži novac, stvari, prava, rad ili usluge. Vrijednost nenovčanog uloga procjenjuju saglasno ortaci i iskazuju u novcu. Nije određena minimalna visina osnivačkog uloga.
- Na komanditno društvo primjenjuju se odredbe Zakona o ortačkom društvu. Ulog komanditora može da bude u novcu, stvarima i pravima, ali se ne može sastojati u radu i pružanju usluga komanditnom društvu. Komanditor unosi u društvo cijeli ugovoreni iznos uloga do registracije društva.
6. Ovjeren potpis lica ovlaštenog za zastupanje, na propisanom obrascu ( X 2)
7. Odluka o imenovanju zastupnika , ukoliko nije određen osnivačkim aktom.
8. Dokaz o uplati sudske takse koja iznosi 900 KM za osnivanje preduzeća sa pravom obavljanja spoljnotrgovinskog prometa, odnosno 600 KM, ukoliko preduzeće ne registruje pravo spoljnotrgovinskog prometa.
9. Dokaz o uplati troškova oglasa za Službeni glasnik RS ( 4,5 KM po jednom redu teksta oglasa)
10. Ovjerena kopija diplome za lice ovlašteno za obavljanje spoljnotrgovinskog poslovanja ( potreban je najmanje IV stepen stručne spreme)
11. Prijava za upis, na propisanim jednoobraznim obrascima, koji se nabavljaju u slobodnoj prodaji u knjižari i stoje 15 KM.
12. Ako je zakonom ili drugim propisima u skladu sa zakonom propisano davanje dozvole, saglasnosti ili drugih odgovaraju}ih akata , registrovani subjekat je dužan tu dokumentaciju dostaviti sudu u roku od 60 dana od dana registracije.
Postupak nakon sudske registracije preduzeća
1. Izrada pečata uz Rješenje o registraciji preduzeća.
2. Prijava Republičkom zavodu za statistiku radi određivanja matičnog broja i šifre
djelatnosti preduzeća ( taksa iznosi 70 KM ). Prijava se podnosi na propisanom obrascu koji izdaje Statistika i uz koji se prilaže ovjerena kopija sudskog rješenja sa prilozima, kopija lične karte direktora i OP obrazac ( kupuje se u Statistici).
3. Odobrenje za obavljanje djelatnosti koje izdaje Odjeljenje za privredu i
društvene djelatnosti opštine - grada, na čijem se području nalazi sjedište
preduzeća, sa potrebnom dokumentacijom. Troškovi komisijskog pregleda
poslovnog prostora iznose 201 KM ( za Grad Banja Luku)
4. Otvaranje računa. Prijava se popunjava na propisanim obrascima koji se obezbjeđuju u banci uz koju se prilaže OP obrazac (ovjeren potpis lica za zastupanje) ovjerena kopija sudskog rješenja sa prilozima i eventualno druga dokumentacija, prema zahtjevu banke.
5. Poresku prijavu, odnosno izdavanje jedinstvenog identifikacionog broja vrši
Područna jedinica Poreske uprave RS, prema sjedištu preduzeća. Od
dokumentacije je potrebno priložiti: rješenje o registraciji, rješenje o
ispunjavanju uslova za obavljanje djelatnosti, kopiju lične karte direktora.
( sve kopije moraju biti ovjerene). Obrazac za prijavu dobije se u Poreskoj
upravi. Taksa iznosi 2 KM i može se kupiti u Poreskoj upravi.
(PORESKA PRIJAVA SE OBAVEZNO PODNOSI U ROKU OD 5 DANA OD DANA
DOBIJANJA OPŠTINSKOG RJEŠENJA)
6. Otvaranje carinskog broja kod republičke uprave carina za obavljanje poslova
spoljnotrgovinskog prometa ( taksa iznosi 30 KM). Zahtjev se podnosi u pismenoj formi uz koji se prilaže ovjerena kopija sudskog rješenja sa prilozima,
rješenje republičkog zavoda za statistiku (original), kopija deponovanih
potpisa za raspolaganje finansijskim sredstvima preduzeća, jedinstveni
identifikacioni broj, kopija lične karte ili pasoša.
http://www.komorars.ba/a2/index.php/pg/1919.print
Prijava boravka: da bi se neko prijavio u RS mora zajedno sa stanodavcem otici u CIPS (vise se ne radi u MUPu) gdje se dobija potvrda o prijavi, ne treba nikakav dodatni razlog da se navodi
Drzavljanstvo: ukoliko ko ima jednog roditelja ili babu djeda iz Bosne, ladno se moze upisati u knjigu drzavljana u mjesnoj zajednici gdje su oni prijavljeni:)