Naravno da ne zameras zato sto si pametan i obrazovan covek. Ni ne moze se bilo sta zameriti vozilu koje ima najbolji donji postroj u klasi; samim tim i najvecu nosivost. Ko se iole razume u statiku ne sme zameriti nista.
Prica se nadovezuije Na Ceedovu paradoksalnu tvrdocu i i30kinu ljigavost (ne udobnost vec ljigavost. To su razlicite stvari).
Sta se u stvari desava? I zasto Ceed ima nosivost jednog Juga 45?
Primetio sam da Kia krije oredjenje podatke u svojim Pdfovima kao zmija noge te sam traganjem za tim podatkom dosao do ovih polukomicnih komentara koji su me, moram priznati, nasmejali do suza.
Momci (arhitekta Ceeda, Peter i druzina) su ocigledno imali problem sa aerodinamikom. Relativni koeficijent otpora vazduha (Cx) je jedva nategnut na 0.33 (generacija evropljana sa sredine osamdesetih: Fiat Regata Cx je 0,34). Nedopustivo velik za danasnje automobile ovog tipa (Golf 5 ima 0,30, Opel Calibra 0,27, cisto ilustracije radi).
Najverovatnije je on bio i znatno veci te su Ceeda morali pribliziti tlu za jos koji santimetar. Tako su uspeli da nakarikaju tih 0,33.
Onda je nastao problem preniskog vozila (problem nisu jos resili) koji su takodje kompenzovali kracim i tvrdjim vesanjem. Kad su videli da je to ipak pretvrdo, jednostavno su ga omeksali i tako smanjili korisnu dozvoljenu nosivost. Epilog svega je paradoks kao rezultat nedoradjenosti: dobili su auto sa malom nosivoscu a pored toga jos i tvrd.
Ne treba biti mnogo pametan (sto kaze i nas forumas) pa zakljuciti da je za dobar auto potrebno i iskustvo koga Kia ocigledno nema.
I jos da dodam da ni u VWu nisu spavali. Podatak o nosivosti Golfa TDI sa 105 KS je od momenta kad je pisan onaj smehotresni tekst povecan za 40 kg te u poslednjoj seriji petice iznosi
640 Kg, sa paradoksom takodje, ali obrnutim tj pozitivnim: veca nosivost, a veca i udobnost.
Mnogo pozicija, za obicne ljude neprimetnih, tokom proizvodnje dozivi izmene sto rezultira opravdanoscu kupovine vozila na izmaku karijere, ili mozda jos vaznije, oprezu pri kupovini tek rodjenog modela.