Citat:
Da li ce se stiropor kod savremenih kuca ulubiti ili nece ne igra nikakvu ulogu jer kod savremenih kuca tezinu krova drze zidani zidovi i armirana betonska konstrukcija, a ne termo-izolacija od stiropora.
Ljudi su nekad davno pravili kuce od slame i drveta, a postavlja se pitanje zasto su presli na zidanje, kad su slama i drvo bili bolji?!
Drugo, tu je veliko pitanje vlage i impregnacije te slame, te zastita od stetocina. Slama ce povlaciti vlagu iz atmosfere jedino ako se ne omalterise neki hermeticki sloj preko, a to je vec science-fiction.
Slama je puna pesticida i herbicida i ne znam koliko je bas "ekoloski" i "zdravo" zivjeti u kuci koja lagano otpusta pesticide...
Isto tako da bi se zastitila od glodara i insekata mora se necim tretirati.
Kad sam ja gledao kako majstori postavljaju termo izolaciju od stiropora na jednu kucu vidio sam da ne pocinju od poda (iako je stan prakticno vec pocinjao od nivoa trotorara) pa ih upitah o cemu se radi. Kazu moraju da odignu 30-tak cm od zemlje jer misevi pocnu da prokopavaju tunele po fasadi ako mogu da je dohvate sa zemlje. Neke malterske zastite i sl. stvari ne piju vodu, uvijek nadju nacin da taj sloj probiju i udju u termo-fasadu. Mogu zamisliti sta bi tek radili u kuci od slame kojoj su zidovi debeli pola metra. Pa to bi bio cirkus.
Ne mislim da su kuce od slame nesto bezveze, ali mislim da mogu biti interesante jedino u neke hobi-vikend funckije i ruralne naseobine vikendaskog tipa, ali ne i za svakodnevni normalni zivot u danasnjoj civilizaciji.
Znam da mogu i da se urade dovoljno kvalitetno i za te potrebe, ali po cijeni trostruko vecoj od obicne kuce sa istim termo-izolacionim osobinama. Cijena i obim onih radova i materijala koji bi uslijedili nakon nizanja bala slame, da se to dovede u izgled uobicajenog doma bi prekrila sve troskove obicnog zidanja. Jednostavno, 15-tak centimetara stiropora ce nadmasiti bilo kakvu balu slame u termo-izolacionim svojstivma, lakoci ugradnje, odrzavanju itd...
I sta da radis ako te u toku "zidanja" slamom uhvati kisa? Mos' se slikati sa kucom
Na Discaveriju su pre nekoliko meseci testirali nosivost Borovog trupca i železničke šine, i šta mislite koji materijal je više izdržao? Pa naravno borov trupac, železnička šina se savila. I Bokserska vreća je puna isečenih presovanih krpica, pa se jedino ulublje kada je Tajson udari i to za koj santimetar.
Kod ovih kuća se prvo napravi krov, i obavezno se prekriva ciradom u toku gradnje, jer slama nesme da pokisne u toku gradnje. Isto kao i kod stiropora bale slame se izdižu na temelju i ispod slame se stavlja metalna mreža, da ne bi ušli glodari. Postoje i drugi metodi za odstranjivanje glodara.
Ovo za cenu stvarno ne razumem ili je to nedostatak logike. Šta može biti skuplje kod kuće od balirane slame u odnosu na konvencionalne ili montažne kuće i to trostruko.
Stvarno bi trebao da pogledaš prethodne postove. Ja nisam nikakav stručnjak po ovom pitanju, ali Odine ti ga pretera. Koji god satelitski kanal pogledaš, koji se bavi temom gradnje imaš barem jednu emisiju mesečno o izgradnji kuća prirodnim materijalima. Tako da se ne može reći da su to svojevrsni zaluđenici, društveni šljam i puka sirotinja. Uostalom imaš Američku firmu koja pravi kuće od balirane slame sa aluminijumskim okvirom, a prodaju je tako što ti prvo dozvole da prespavaš u takvoj kući, pa ako ti se sviđa ugovoriš izgradnju. U nama bliskoj Austriji firma pravi kuće od presovanih panela, naravno sa slamom.
Nijedna tvoja tvrdnja ne drži vodu.
U okolini gde živim, poljoprivrednici se ne bave intezvnom poljoprivrednom proizvodnjom, pa skoro da niko ne prska pesticidima pšenicu. Uostalom sadašnji moderni pesticidi imaju vreme raspadanja kraće od same vegetacije, a taj hleb od te pšenice mi jedemo, tako da i ova tvoja tvrdnja pada u vodu. Lično poznajem dobavljača slame, tako da sam 1000% siguran daje nije prskao.
Nijedna tvoja tvrdnja ne drži vodu.
Iz jednog časopisa
Još devedesetih godina prošlog veka i do nas je stigla vest o kućama od slame koje su u SAD postale pravi hit. Prošla je decenija od tada a ovaj zanimljiv sistem gradnje još uvek nije izašao iz mode. Zapravo, korišćenje obnovljivog i potpuno prirodnog materijala – stabljike žitarica ili drugih industrijskih biljaka, odlične mehaničke i izolacione karakteristike, brzina i jednostavnost gradnje, i na posletku, dugotrajnost ovako izvedenih objekata, obezbeđuju kućama od slame sigurnu budućnost.
Veoma čest prvi komentar na pomen kuća od slame je onaj da se tako gradilo u srednjem veku. Jeste. Gradilo se uveliko do drugog svetskog rata. Gradi se i danas. Zašto? Zato što smo zaludni, sentimentalni ili ekscentrični, ili zato što ono što valja ne treba odbacivati? Brojne su predrasude o ovim kućama: lako se zapale i brzo gore, ispunjene su insektima i glodarima, nestabilne su, itd. Slama gori, ali gori i papir, pa ipak ćete upaljačem teško uspeti da zapalite sklopljen telefonski imenik, insekti i glodari se useljavaju u svaku nezaštićenu termoizolaciju zato što im je toplo (slama ne predstavlja izvor hrane), a što se nestabilnosti tiče... ova tvrdnja važi jedino u bajci sa prasićima. Uostalom, kod nas samo graditelji bez elementarnog poznavanja osnovnih materijala mogu unapred da odbace bilo kakvu mogućnost građenja ovakvih kuća. Kombinacija slame i blata dokazana je u svim delovima Srbije – mnoge vojvođanske, šumadijske, ili kuće Istočne i Južne Srbije koriste se i nakon 200 godina, a osnovna restauracija (uglavnom krovne konstrukcije) vraća ih u prvobitno stanje. Prostorije pre više decenija izolovane karatavanom, vitlovkama (valjci od blata kojima je formiran plafon vojvođanskih kuća), nabojem ili blatom oblepljenim preko pletenog pruća, i danas su jednako prijatne zimi i leti.
Dobre mehaničke osovine kao preduslov lakoće oblikovanja prostora
Gradnja balama ne mora da podrazumeva samo upotrebu stabljika žitarica već i konoplje, lana i drugih industrijskih biljaka (građevinska upotreba bala od recikliranih materijala: papira, plastike, automobilskih guma i drugih neorganskih materijala još uvek je fazi ispitivanja u konstruktivnom, i u smislu uticaja na čovekovo zdravlje i okolinu). Dimenzije bala određene su standardnim formatiranjem poljoprivrednih bala u SAD: sa dvostrukom – 46x35/40x80/120cm i trostrukom vrpcom – 53x40x90/120cm. Težina bala tako se kreće od 18 do 45kg po komadu. U poslednje vreme postaju uobičajene i bale većih dimenzija 1x1m; 1x1,2m; kao i 1,2x1,2x2,4m teške i do cele tone! Moguće je koristiti i okrugle bale u obliku valjaka prečnika 1,2 do 1,5m. Ovakve dimenzije pružaju projektantima veliki izbor u oblikovanju objekata i unutrašnjeg prostora.
Takođe, danas je u SAD moguće korišćenje i dodatno kompresovanih bala koje izdržavaju ukupni pritisak na konstrukciju i do 4MN (originalno osmišljene za podlošku kontejnera na prekookeanskim teretnim brodovima). Zid od standardnih bala izdržava pritisak krovne konstrukcije do 900kg po dužnom metru zida, a onaj od dodatno kompresovanih i nekoliko puta više – 4,5 do 7t po metru zida! Predstavljene noseće karakteristike bez problema prihvataju opterećenje bilo kakve krovne konstrukcije i znatno će unaprediti dizajn objekata ovog sistema u narednom periodu. Kako bi se dodatno osigurala njihova nosivost, slama unutar bala je povezana u vertikalnom položaju, trakama ili vrpcama na svakih 8-10cm po visini. Ovakvo vezivanje dopušta i horizontalno sečenje motornom testerom kako bi se dobila željena visina elementa (kod prozora, nadvratnika, tavanice, itd).
Mehaničke karakteristike zidova od bala slame svrstavaju ih u masivni sistem gradnje što u ovom slučaju znači da projektant ima veliku slobodu u oblikovanju osnove objekta, pravca pružanja zidnih ravni i njihog oblika (valoviti, obli, potpuno ravni, itd).
Gradnja
Kao kod montažnih, skelet kuća od bala slame postavlja se na pripremljenu osnovu (temeljne stope i temeljna ploča). Zidovi od bala slame, uglavnom, mada ne i obavezno, formiraju se tek po postavljanju krovnog pokrivača kako bi bili zaštićeni od vremenskih uticaja u toku ugradnje (pre nego što zaštitu preuzme obloga od maltera). Međutim, skelet koji formira objekat može biti dimenzionisan i prema samom sebi jer će težinu završnog oblaganja krova, i kompletnog objekta, dobrim delom preuzeti zidovi.
Kako bilo, zidovi se formiraju jednostavnim postavljanjem bala na preklop, kao kod zidanja opekom. Prethodno se postavi zaštitni sloj za regulaciju vlage u osnovi zida: sloj šljunka ili daske (zaštićene premazima ili folijama). Prilikom formiranja zidova dodatno se može postaviti laka armatura: metalne šipke ili pruće (analogno primeru iz naše prakse gde je kod vojvođanskih kuća preko svakog sloja naboja postavljan sloj trske). Takođe, bez obzira da li se zid od bala slame sučeljava ili sutiče sa istovetnim, ili zidom od drugog materijala, veza bi trebalo biti dodatno ojačana armaturnim šipkama koje će biti upuštene u drugi zid najmanje 15cm. Moguća je kombinacija ovih zidova sa svim drugim materijalima: opekom, penobetonskim elementima, ali i metalnim profilima za staklene zavese.
Krovna konstrukcija
Krovna konstrukcija može se posmatrati potpuno nezavisno od ovog sistema građenja zidova jer on na nju ne utiče više nego bilo koji drugi. Tako kuću od bala možete odozgo zaštititi klasičnim drvenim krovom bilo kog oblika, tavan možete koristiti po izboru, a ničim niste uslovnjeni ni prilikom izbora krovnog pokrivača (crep, lim, itd).
U Sjedinjenim Američkim Državama moguće je dobiti i kompletnu upotrebnu dozvolu za objekat kod kog je krovna venčanica, bez ikakve dodatne konstrukcije, postavljena direktno na zidove od bala slame (uz odgovarajući drveni jastuk koji će obezbediti pravilno učvršćivanje i raspored prenosa opterećenja po punoj širini zida).
Vertikalna i horizontalna opterećenja zidova od bala slame
Većina građevinaca u SAD odlučuje se za tradicionalne drvene skeletne sisteme za prihvatanje tereta objekata koji u potpunosti ispunjavaju sve zahteve strogih bezbednosnih, ali i zdravstvenih propisa za noseće i nenoseće zidove. Horizontalna opterećenja jakih vetrova i seizmičkih potresa rešavaju se običnim čeličnim kosnicima/utegama. Zidove od slame prvenstveno treba zaštititi od uticaja vetra. Testovi su pokazali da malterisan zid od slame može izdržati pritisak od 50 funti po kvadratnoj stopi (240 kg/m²). Međutim, ovakvi sistemi imaju dodatne prednosti u odnosu na skeletne drvene, kao što su dodatna elastičnost i fleksibilnost. Opšte mišljenje je da ovakvi zidovi daju dodatnu sigurnost u zemljotresima i oštećenjima osnovnog skeletnog sistema jer, zahvaljujući upravo oprimalnoj elastičnosti, ne koncentrišu negativna dejstva sila u jednoj tački (što je osnovni uzrok oštećenja krutih betonskih konstrukcija usled pojačanih vibracija).
Navešću samo neke od smernica uz pomoć kojih sami možete doći do okvirne računice isplativosti ovakvog građenja, kao i prednosti tokom upotrebnog veka objekta:
-dostupnost materijala i kratka relacija (niža cena) transporta
za objekat od 100m² potrebno je oko 400 bala slame (bala slame na dan 10.10.2008. koštala je 100din, tj. 1,25 evra)
-prilikom zidanja potrebno je daleko manje armature, nema troškova za cement i pesak (lepak), nisu potrebni armirano-betonski vertikalni i horizontalni serklaži za seizmičku zaštitu
-malterisanje može biti mašinsko ili ručno, malterom ili blatom (oko 50% veća potrošnja maltera u ovoj fazi radova)
-nije potrebna dodatna termoizolacija – ne postoji trošak u vezi sa materijalom i radovima
-nema osetljivih završnih radova (specijalni sloj fasade, izbegavanje spojnica termoizolacije od bilo kog materijala, zaptivanje kritičnih spojnica oko otvora, ispod krova...)
-daleko manja mogućnost pojave hladnih mostova zahvaljujući punoj/monolitnoj zidnoj masi
-zid lako možete probiti (zatvoriti) na onom mestu gde vam se dopadne, a ukoliko je potrebno, krovnu venčanicu možete osigurati dodavanjem drvenih podupirača na tom mestu
-toplotni komfor i energetska efikasnost kuća od bala slame može se meriti samo sa onim u objektima koji ispunjavaju standarde postavljene tek u poslednjih desetak godina
-okruženje od potpuno prirodnih materijala jednostavno nema cenu.
Svako ko želi više da sazna o ovim kućama može to učiniti na blogu Andrew Morrison-a iz Džeksonvila (Oregon, SAD), graditelja balama slame. Posebne teme na njegovom blogu posvećene su ugradnji prozora i vrata u zidove od bala slame, izračunavanju neophodnog broja komada bala slame za objekat željene veličine, testovima vatrootpornosti ovih kuća, ugradnji vodovodnih cevi... Putem ovog bloga možete mu uputiti sva pitanja u vezi sa gradnjom kuća od bala slame:
http://thestrawbalehouse.blogs...r-slab-window-seats-to_16.html
http://www.buildmagazin.com/in...ld=tekstovi&ime=bm0736.htm
[Ovu poruku je menjao dishi68 dana 10.05.2009. u 02:03 GMT+1]