Potrebno je znati, da su solarni kolektori samo jedan deo solarnog sistema. Solarni sistem za grejanje vode se sastoji iz sledećih komponenti:
• solarni kolektori sa konstrukcijom za pričvršćivanje;
• kompletni cevovodi sa izolacijom;
• rezervoar tople vode (bojler) sa izmenjivačem toplote;
• cirkulaciona pumpa sa armaturom;
• regulaciona jedinica;
• ekspanzioni sud.
Solarni sistem aktivno koristi sunčevu energiju i transformiše je u toplotu. Kolektor, kompletni cevovod i ostali uređaji čine osnovu solarnog sistema. Pod ostalim uređajima podrazumevamo rezervoar (bojler) za toplu vodu, bazen, sistem grejanja ili drugi način korišćenja toplotne energije. Kompletno solarno grejanje sadrži još elektronsku regulaciju, ekspanzioni sud, cirkulacionu pumpu i kompletan deo ostalih armatura, koje su potrebne za bezbedan i siguran rad solarnih kolektora.
Kod samog pretvaranja energije sunčevog zračenja u toplotu služe kolektori, čija baza je apsorber koji zahvata sunčevo zračenje. Apsorber zajedno sa toplotnom izolacijom nalazi se u kućištu, koje bi moralo biti male težine, velike mehaničke čvrstoće, otporno na koroziju i vodonepropustivo. Transparentni pokrivač kolektora obezbeđuje i njegovu toplotnu izolaciju sa prednje strane. Za cilj ima smanjiti gubitke toplote ali i povećati propusnost sunčevog zračenja. Toplota se posredstvom tečnosti (nesmrzavajuća smeša) prenosi i odvodi kroz spojen cevovod do rezervoara tople vode (bojlera), u kojem izmenjivač toplote zagreva vodu. Električno grejno telo, svakako drugi izvor toplote (kotao, priključak centralnog grejanja) dogreva vodu za vreme oblačnih dana i noću. Elektronska regulacija omogućava automatski rad, uključuje i isključuje cirkulacionu pumpu po mogućstvu optimalizuje protok tečnosti koja prenosi toplotu. Ekspanzioni sud održava ravnomerni pritisak u sistemu. Topla voda služi za svakodnevno korišćenje u domaćinstvu u kupatilu ili pri pranju posuđa i slično.
Sunce odaje energiju u nižim koncentracijama i veoma neravnomerno u vreme različitih godišnjih doba i takođe, različito danju i noću. Danas se u svetu najviše nameću solarni uređaji za dobijanje niskopotencijalnih toplota (sa temperaturama do 100 °C), korišćenjem ravnih solarnih kolektora. Neravnomernost snabdevanja sunčevom energijom uglavnom u zadnjim mesecima u godini eliminiše se dodatim izmenjivačem toplote, koji je spojen na kotao centralnog grejanja ili sa električnim spiralnim grejačem ili eventualno sa oba načina istovremeno.
Energija koju nudi sunce se nemože regulisati, samo u retkim slučajevima je u uzajamnoj vezi sa potrebom toplote. Iz tog razloga je potrebno akumulirati solarnu energiju. Bojler za toplu vodu služi za akumulaciju toplote i skladištenje tople vode pred korišćenje. Od klasičnih rezervoara razlikuje se uglavnom većom zapreminom zato što solarni sistemi rade sa niskopotencijalnim temperaturama i zato zahtevaju veću zapreminu za akumulaciju toplote. Sadrži izmenjivač toplote pripojen na solarni krug, koji odaje toplotu dobijenu iz kolektora i greje vodu odnosno, u kombinovanim sistemima, i drugi izmenjivač toplote, obezbeđujući dogrevanje vode iz klasičnog sistema.
Visina postignutih ušteda značajnije zavisi od sistema grejanja sanitarne vode ili grejanja, u koji svakako spada i solarni sistem. Ako su trenutni troškovi za pripremu sanitarne tople vode i grejanje visoki, zbog neefektivnog načina grejanja ili skupog goriva, finansijske uštede će biti veće. Uopšte, sa solarnim sistemom možemo uštediti:
• 50 do 75% troškova u slučaju pripreme sanitarne tople vode;
• do 30% troškova u slučaju podrške grejanju;
• 80 do 100% troškova u slučaju grejanja vode u bazenu.
Nezanemarljiva je i činjenica, da pri solarnom grejanju nema nikakvih oslobađajućih štetnih emisija u atmosferu koje bi doprinele stvaranju efekta staklenih bašti ili promeni klime. Jedan funkcionalni kolektor sa površinom 2 m2 uštedi od 500 do 1 000 kg ugljen dioksida (CO2) za godinu dana.
Iako postoji čitav red složenih proračuna pri dimenzionisanju, običanom korisniku će, u uslovima kakvi su kod nas, biti dovoljno nekoliko jednostavnih pravila:
• U slučaju pripreme sanitarne tople vode potrebno je računati sa 1 m2 površine kolektora za 1 osobu i cca 120- 150 litara zapremine rezervoara po 1 kolektoru (cca 2 m2).
• U slučaju grejanja bazenske vode, potrebna površina kolektora predstavlja 30 do 50% površine spoljašnjeg nepokrivenog bazena ili 50 do 70 % u slučaju unutrašnjeg bazena.
• U slučaju podrške pri grejanju prostorija, površina kolektora srazmerna je 20 do 25 % od grejne površine.
Možda sam bio malo opširniji ali sve u smislu da bi i obični ljudi shvatili svrhu korišćenja sunčeve energije u budućnosti i uštede klasične energije. Isplativost ovakvog sistema se kreće od 7 do 11 godina, s tim da još 15 godina nećete imati nikakve ili samo minimalne troškove.
pozz
Za sve one kojih više interesuje ova tema:
http://www.zshare.net/download/4135238c1c820f/
[Ovu poruku je menjao janponican dana 10.10.2007. u 22:19 GMT+1]
Ne upuštaj se u raspravu sa prostacima. Oni te navuku na njihov nivo, i tu te pobede iskustvom.