Citat:
pctel: Ocigledno je da se poljoprivreda tajkunima isplati i tu je ventura potpuno u pravu. Medjutim, od oko 2 miliona stanovnika Srbije koji zive od poljoprivrede, takvih tajkuna koji obradjuju stotine hektara moze biti.... koliko ventura? Mozda, 10.000, tj 0.5% najvise?
Ako nekoga ko radi 30 hektara zemlje smatraš tajkunom, onda bi verovatno prvo trebali da redefinišemo reč tajkun...
Citat:
pctel: Mislim da si ti prosle godine navodio cenu od 230 EUR kao neprihvatljivo nisku za vlasnike zemljista. Ljudi koje poznajem za svoje obradivo zemljiste bez problema dobiju 250. Sad ne kazem da lazes, mozda negde ima za 200, ali ako to podrazumeva da sednes u auto, napunis rezervoar pa 2 sata vozis do tamo, da ne pominjem traktor, onda...
Ne verujem da sam prošle godine spominjao da je 230 evra neprihvatljivo nisko, jer to prvo zavisi od opštine do opštine, a drugo zavisi i od tipa zemlje/parcele... Pretprošle godine je u opštini prosečna cena zakupa bila oko 170 evra, prošle oko 150 evra, a ove se očekuje tu negde da bude...
I gde god u opštini da uzmeš zemlju to ti je u krugu od 30 kilometara.. Ali ako hoćeš nešto bliže selu platićeš više zakup, ako uzmeš dalje proćićeš jeftinije ali imaš onda veće troškove goriva i trošićeš više vrmena da dođeš do parcele.. Uglavnom svako treba da napravi računicu kako se njemu najviše isplati.
Citat:
pctel: O agrotehnickim merama ne znam apsolutno nista. Medjutim, isto kao za prethodno, to mozda vazi negde. da li si siguran da svako u svom selu moze dobiti uslugu agrotehnickih mera od zadruge? Ili mora kupiti svoj traktor, plug, tanjiracu, sejalicu i prskalicu? Kombajn ne treba, to koliko sam primetio dodje svuda gde je ratarstvo iole zastupljeno. Ako ti dam adresu gde imam hektar-dva zemlje, za koliko novca mi mozes organizovati te agrotehnicke mere? I da li uopste mozes? Naravno, da seetva bude kad joj je vreme, a ne u nekoj medjusezoni kad joj je odavno prosao svaki rok.
Kad se kaže zadružni cenovnik, to ne znači da tu postoji lokalna zadruga koja radi te usluge, već je to izraz za neke (napucane) cene poljoprivrendih usluga koje pokrivaju amortizaciju, gorivo, radne sate i profit onoga ko ti radi uslužno. U svakom selu ćeš naći ljude koji rade uslužno, a po zadružnom cenovniku će ti raditi baš svako, ali ti sam verovatno nećeš hteti da plaćaš toliko već možeš da se cenkaš za jedno 20-30% manju cenu od tih zadružnih.
Citat:
pctel: To sto neko radi sam sebi nije nikakva usteda, naprotiv - ako ukalkulises nabavku poljoprivredne mehanizacije i amortizaciju iste, ne vidim kako bi nekom prosecnom ko ima 3 hektara moglo vise odgovarati da nabavi poljoprivrednu mehanizaciju i sam radi, to je manje isplativo ali tako mora, jer u barem 90% sela ne postoji usluzna obrada zemlje o kojoj pricas.
Koliko puta ja treba da napišem da taj sa 3 hektara zemlje NE MOŽE da preživi isključivo od poljoprivrede. Tačka.
Citat:
pctel: Mnogo lepo zvuci to sto kazes... od postojecih 2 miliona ljudi koji zive od poljoprivrede 200.000 moze trzisno da nastavi time da se bavi, tako sto ce zakupiti/otkupiti zemlju od ovih 1.8 miliona pa ce obradjivati u proseku 30 hektara, a ovih 1.8 miliona da odu na biro rada gde ce se zaposliti :)
Debelo si precenio broj ljudi koji žive od poljoprivrede... Poljoprivreda učestvuje u domaćem bruto proizvodu tek sa nekih 12%, što mu dođe oko 300.000 ljudi koji rade u poljoprivredi... Ja cenim da postoji dovoljno hektara za sve koji žele ozbiljno da se bave poljoprivredom, a ne prosjačenjem.
Citat:
pctel: Sad gledam statistiku, 2010-a koja je bila prilicno rodna godina je donela u proseku oko 6 tona, dok je 2011-a koja nije imala dovoljno kise dala 4-5 tona po hektaru. Ne kazem da je to sto ti pricas nemoguce, mozda negde neko uspe da ubere i 12 tona, ali daj da gledamo ono sto ljudi u proseku postizu, znaci ne vise od 6 tona. Kad tako izracunas vidis da poljoprivrednici u Srbiji ostvaruju jedva neki najminimalniji prihod sa kojim tesko mogu da prezive, a sa sve subvencijama tek imaju pristojan zivot na ivici siromastva.
Ne ide to baš tako... Ovo sada što pričam, pričam za kukuruz jer tu jedino imam uskustva, sve druge informacije su posredne. Što se tiče kukuruza neki normalan prinos je oko 10-11 tona po hektaru, stim što neki idu i do 15-16 tona u suvom ratarenju, a kada je neka suša ili nešto bude 7-8-9 tona. Kod navodnjavanja je prosek 12-15 tona i to je konstantno.
Takođe kada je suša, nikada ne strada kompletan rod. Kod kukuruza imaš različite FAO grupe (vreme zrenja), i u zavisnosti od vremena narazličite FAO grupe suša ima različit efekat. U suštini suša skraćuje period vegetacije, i kada se desi suša, biljka ulazi u neki mod preživljavanja gde se trudi da što pre plod sazre tako da seme može da preživi i biljka očuva svoj ciklus razmožavanja. E sada, kada se to desi usled vegetativnog ciklusa, samim tim biljka ne dostigne svoj pun genetski potencijal, vec biva prinudjena da sazri pre vremena, i zbog toga je i prinos manji.. E sada, ti kao seljak recimo imaš različite grupe zrenja od FAO400 do FAO700, pa kad ti se desi suša u julu mesecu recimo, to maltene neće ni uticati na FAO400 jer je on već skoro završio svoj vegetativni period, ali će imati velikog uticaja na one najkasnije sorte FAO700... Itd itd, da ne zamaram mnogo, nije to sve tako crno belo, niti tako katastrofalno kao što se priča.
Citat:
pctel:Da je sve to tako kao sto kazes, sto bi se svi ovi gradski mini preduzetnici zlopatili sa svim tim fast fudovima, menjacnicama, kladionicama i kaficima... svi na njivu pa da vide sta je prava zarada.
Ja recimo imam upravo takvo iskustvo.. Retko koga iz ovog mog bivšeg biznisa igara na sreću da znam a da nije počeo da investira u obnovljive izvore ili poljoprivredu (ratarstvo, voćarstvo itd.)
Šta misliš zašto Mišković i Kostić batale sve ostale poslove i ulažu samo u poljoprivredu... Sigurno ne zbog dobrih subvencija već dobre zarade.