Citat:
sasalabud: Evo jedne poslastice za ljude kojima mastarenje nije strano. Sta mislite o ideji da se tokom leta u zonu gde su postavljene geotermalne sonde za rad TP deponuje toplota sa solarnih kolektora,pa da zimi to podize COP u radu TP. Za otprilike pola dana solarni kolektori vec zagreju potrosnu vodu za taj dan,a sta rade drugu polovinu dana kada je i najjace suncevo zracenje? Tada u nemogicnosti da se oslobode generisane toplote dolazi do krivljenja usled puzanja materijala,zatim se nocu hladi i skuplja pa sutra se opet prekomerno siri i krivi a prekosutra procuri.Nisam do sada pronasao da se to radi ali sam pronasao da zemlja sama upija oko 50% sunceve energije,pa se pitam zasto nebismo taj procenat digli na recimo 60% u zoni postavljenih geotermalnih sondi?
Dobro ti je rezonovanje za akumulaciju toplote, ali meni deluje da bi se zbog podzemnih vodenih tokova energija koju bi deponovao "rasporedila" svuda. Tako da nebi ostala nekoliko stepeni visa temperatura u zoni sonde, nego bi aktivni podzemni tokovi hladili zemlju oko sonde, dok bi se voda grejala i tako prenosila energiju dalje. Mislim da bi ovo bilo efektivno moguce u nekim brdsko-planinskim krajevima gde vode nema ni kada treba, dok u Vojvodini neverujem da bi bilo bilo kakvog efekta zbog mnogih podzemnih voda.
Kada si ovakav scenario vec spomenuo, da malo jos malo razgovaramo na ovu temu
I sistem voda-zemlja (kada se koristi sistem sa okiten cevima postavljenim u zemljiste) bi bio efektivniji u kombinaciji sa podzemnim vodama, nego u podrucju sa suvim zemljistem. Ako se uzme u obzir da se stavi dodatni izmenjivac izpred TP u sistemu voda-voda, onda skoro isti efekat ima sistem voda-zemlja, jer tu se koristi isto izmenjivac (koji nemora da se redovno cisti, jer je uvek prolazi ista voda kroz njega). Glavna prednost sistema voda-voda u odnosu na voda-zemlja je da voda koja dolazi iz zemlje ima temperaturu samog zemljista, dok zatvoreni krug sa okiten crevom kod sistema voda-zemlja ima par stepeni nizu temperaturu od zemljista. Dakle voda-zemlja i voda-voda sa dodatnim izmenjivacem imaju u sustini istu temperaturu na ulasku u TP.
Sa sondama se uzima energija sa relativno malog prostora oko sonde. Ako ima podzemnih voda oko sonde, onda bi ti podzemni tokovi trebalo da cirkulacijom podzemnih tokova "donose" jos energije u podrucje sonde i tako greju ohladjeno zemljiste oko sonde. Ako se tako gleda na ovaj problem, onda bi ovde u ravnici (sa mnogo podzemnih voda) bilo bolje da se ide sa sondama sa direktnom ekspanzijom jer bi bilo maksimalno moguce iskoriscenje prenosa energije (direktnom ekspanzijom), a zemljiste oko sonde bi se "odrzavalo" na konstantnoj temperaturi uz pomoc podzemnih tokova. Ako se uzmu u obzir cene kopanja bunara vecih precnika potrebnih za potapajucu pumpu, onda se ovo resenje sa direktnom expanzijom mozda jos vise isplati nego sto deluje na prvi pogled.