Stari savski most, Nemački most, Tramvajski most... Nijedno od ovih imena za sada najmanjeg putnog mosta u Beogradu, koji je podignut pre sedam decenija, nije zvanično utvrđeno. To ipak ne znači da će ovaj čelični gorostas dugačak 430 metara, ujedno i jedini veliki evropski most koji je izbegao rušenje prilikom nemačkog povlačenja iz glavnog grada 1944. godine, ostati zauvek nekršten. Udruženje građana „Imamo plan”, uz podršku opštine Savski venac, nije zaboravilo na Miladina Zarića, heroja Drugog svetskog rata i čoveka koji je spasao Stari savski most od rušenja krajem rata. Odlučili su da pokrenu inicijativu za imenovanje mosta po hrabrom učitelju koji je naočigled neprijatelja sa drugog stuba otkačio kablove i sprečio da se aktivira dinamit i most odleti u vazduh. Istovremeno, ideja da most koji spaja dve savske obale ponese ime Miladina Zarića pokrenuta je i na društvenoj mreži „Fejsbuk”. Njegovo herojstvo, jedan od najvećih individualnih podviga u ratu, nikad nije dostojno obeleženo, pa građani udruženi oko iste ideje smatraju da bi Beograd morao učitelju što pre da se oduži davanjem njegovog imena Savskom mostu.
– Sve je počelo kada sam pre četiri godine pročitao tekst u „Politici” u kojem je Miloš Zarić, sin učitelja Zarića, otkrio detalje o životu oca. Pre dva leta podneo sam inicijativu da se Savski most nazove po njemu, ali Komisija za imenovanje ulica i trgova nije odgovorila. Sada sam se ponovo aktivirao o tom pitanju, ali je ovog puta u igri više učesnika – ističe Nikola Radosavljević, koji je nedavno na „Fejsbuku” pokrenuo inicijativu.
U udruženju „Imamo plan” otkrivaju da se ideja o imenovanju mosta po Miladinu Zariću rodila na ovogodišnjem Festivalu „Mikser”, koji je bio u znaku Savamale.
– Inspirisani temom kojom ćemo doprineti transformaciji ovog kraja grada, odlučili smo da i na šetalištu u blizini mosta u junu postavimo spomen-ploču koja obaveštava prolaznike ko je zapravo bio Miladin Zarić i zbog čega most imenujemo po njemu – kaže Filip Vukša, osnivač Udruženja građana „Imamo plan”.
U opštini Savski venac potvrđuju da će oberučke podržati inicijativu da most ponese ime „Most Miladina Zarića”.
– Sledeće godine biće obeleženo i 70 godina od oslobođenja Beograda u Drugom svetskom ratu. Baš tog 20. oktobra učitelj Zarić je herojskim činom spasio Stari savski most. Zato smatramo da grad treba da oda počast zaboravljenom heroju Drugog svetskog rata – ističe Dušan Dinčić, predsednik Savskog venca, najavljujući da će naredne godine i kuća u Karađorđevoj ulici, u kojoj je živeo učitelj, biti valjano obeležena.
U toku rata Miladin Zarić je živeo u stanu u Karađorđevoj 69. Kada su se u oktobru ’44. zahuktale borbe za oslobođenje Beograda, tada pedesetpetogodišnji Zarić je s prozora svog stana primetio da nemački vojnici miniraju Stari savski most, praktično jedinu vezu centralne Srbije sa Sremom. Jedino je on znao položaj detonatora i žica, pa se sam popeo na most, uzeo ašov koji je ležao kraj mrtvog nemačkog vojnika i njime prekinuo detonatorsku žicu koja je već bila zapaljena. Na taj način je sprečio rušenje ovog mosta koji je, uz Ludendorfov na Rajni, ostao jedini veliki most u Evropi koji Nemci u povlačenju nisu uspeli da sruše. Most na Rajni se, međutim, zbog teških oštećenja, srušio desetak dana pošto ga je zauzela saveznička vojska.
Samo ulica u Borči
U naselju Borča 4 nalazi se mala ulica koja je dobila ime po Miladinu Zariću, što je ujedno i jedini način na koji se grad odužio svom heroju. Kada je 1984. Stari savski most obnovljen i osposobljen za tramvajski saobraćaj podneta je inicijativa da bude nazvan po njemu, ali je bez jasnog obrazloženja odbijena. Njegovo ime se spominjalo i kada je bilo reči o imenovanju Mosta na Adi.
-----------------------------------------------------------------
Odlikovan ordenima za hrabrost
Miladin Zarić Mišo (1889–1976) rođen je u Sečoj Reci nedaleko od Kosjerića. Upisao je Bogoslovski fakultet u Prizrenu, ali zbog neslaganja sa Nikolajem Velimirovićem napušta sveštenički poziv i postaje učitelj. Učestvovao je kao rezervni oficir u Balkanskim ratovima, kada je deminirao most na reci Šemnici kod Bitolja, kao i u Prvom svetskom ratu, tokom kojeg je preživeo povlačenje preko Albanije. Za zasluge u tim ratovima dobio je zlatni i srebrni orden za hrabrost „Miloš Obilić”, Krst kralja Petra Prvog i Albansku spomenicu. Nakon rata bio je učitelj u Kovilju, Užicu i Beogradu. Po završetku rata postavljen je za predsednika Trećeg rejona grada Beograda, ali se protivio nacionalizaciji i u znak protesta napustio funkciju.
----------------------------------------------------------------
Najmanji most za putni saobraćaj u Beogradu
Stari savski most su izgradili Nemci 1942, kao privremeno rešenje, prenevši delove za njegovu gradnju iz Titela, gde je most na Tisi isečen na delove i prenesen u Beograd. Zatim je sastavljen na mestu starog mosta koji je srušen u bombardovanju 6. aprila 1941. Zato je često nazivan i Nemački most.
430 metara je dugačak
157 metara raspon između dva glavna stuba
30.000 vozila dnevno pređe preko njega
– ima po jednu traku za drumska vozila, koje u isto vreme koriste i tramvaji
2007/2008. poslednji put je obnovljen, a tada je i osvetljen
M. Brakočević
objavljeno: 31.07.2013.