Generalno, Nemačke banke su među najvećim zajmodavcima. Što ne znači da je to Nemačka vlada, koja je takođe davala kredite, ali u manjoj meri. Takođe, Grci su se zaduživali gde su stigli i kod koga su stigli. Koliko se ja sećam neke reportaže, bilo je tu i Francuskih i Britanskih banaka, i Čeških banaka, i još mnogih, mnogih drugih. Između ostalih među kreditorima su i Slovenačke banke.
Oni koji su znali da Grčka lažira sopstvenu likvidnost (a to su vlade EU) oni su prestali da daju kredite. Ali, onda se Grčka okrenula privatnim zajmodavcima (bankama) koje ni najmanje nisu zainteresovane da "ne dozvole dalje zaduživanje". Zabole ih ona stvar za "više političke interese". Došla Grčka da traži kredit, banka traži garancije i lupi kamatu. I gotova priča. Pa neće valjda privatni bankar - Slovenac - da postane mudrijaš i da "zabrani dalje zabuživanje Grčke" ?!
Možemo mi da se nadmudrujemo do sutra, ali jasno je ko mora da misli o svojoj zaduženosti. Ne nije to Ljubljanska banka, nego je to sama Grčka država. Ako neko svesno lažira rezultate sopstvene likvidnosti, jasno je ko je kriv. Kao kad bih ja lažirao da imam platu 10.000 € pa uzmem deset stambenih kredita, pa onda kažem, "nisam ja kriv, krive su banke što su mi davala kredite". Malo morgen.
Grcima je oprošten dug koji je imala "država prema državama". Dakle, ono šta se moglo politički oprostiti. I to je veliki deo duga. A onda je Cipras počeo da mudruje i da preti i da kreira politiku "da će on da natera i privatne poverioce da oproste dug". E, to neće da se desi. Parama poreskih obveznika možda i može da se manipuliše, ali brate, akcije banaka su u privatnim rukama.
Da sam ja vlasnik 1% Dojče banke, i da me neko pita: da li 'oću da Grcima oprostim dug i time svoj lični kapital umanjim za 20% ja bih rekao - ne.
Generalno uzevši, svetski biznis ne funkcioniše tako, pa se to pitanje niti ne postavlja. Potpisao si ugovor - ili plati, ili ako bankrotiraš namiriću potraživanja iz stečajne mase.
Ne bi valjalo da je drugačije. Ako privatna banka, na primer Rajfajzen banka, zbog opraštanja duga (termin koji ne postoji u ekonomskom rečniku) izgubi 20% kapitala, onda ona mora da druge svoje kredite plasira skuplje i usluge naplaćuje po višoj ceni. Onda
JA moram da plaćam mesečno održavanja 350 din umesto 250 din i meni da kamata na stambeni kredit bude uvećena. Nema tu ni trunke logike.
Voleo bih da čujem ove koji zagovaraju Grčku stranu: da li bi bio spreman da svoj lični kapital umanjiš za 20% zarad opraštanja duga grčkoj državi ? Jer, kao što rekoh, kapital privatnih banaka je u privatnim rukama.
[Ovu poruku je menjao Java Beograd dana 01.02.2016. u 09:47 GMT+1]
OTPOR blokadi ulica, OTPOR blokiranom Beogradu, OTPOR blokiranoj Srbiji