Citat:
Dr.sima:
Okay.
Ajde jedno logicno razmisljanje bez kuknjave.
Moje dete nije dobilo vrtic. Na teritorije opstine Vozdovac.
Dobili smo odbijenicu i izabrali privatni vrtic sa refundacijom. Cena je jako slicna drzavnom, tako da nekog "zestokog" udara na budzet nema.
Moj protest je u tome, sto ima 1000 vrtica u Beogradu, ovakvih i onakvih, a ja u mom naselju NEMAM mesta ni u jednom.
Nisam sam. Mnogo roditelja po parkovima se zali na isto. I oni koji su dobili mesto kazu da je pretrpano i realno neuslovnije od drugih delova grada.
Zasto, ako postoji potreba, ako je to rentabilno. Zasto je toliki problem da se napravi jos vrtica? Pa privatnici to rade i zaradjuju? Niko nije trazio besplatne vrtice?!
Kao stanari naselja, organizovan je miran protest na kome su ljudi sa decom uz muziku i decije pesmice prosetali po naselju i zaustavili saobracaj u kruznom toku gde je toliki haos da 15 minuta nije nista.
Samo trazimo da neko sedne i prica sa nama.
I to je mnogo? Vidimo se u subotu.
Cekaj, jeste li dobili 2 vrtica koja su vam pretstavili inicijalno ili niste? Imate preko toga i privatni vrtic u naselju? Jesu vam ispunili sve sto su obecali, sto se vrtica tice, to je ono sto mene najvise interesuje???
Nisam ni ja dobio mesto u vrticu na koje gleda moj stan, za moju decu na NBGD-u, kad sam prvi i jedini put aplicirao. Od prijatelja koji zive na NBGD-u pola ih vodi u privatne vrtice decu, pola u drzavne + baba/deda/tetka servis...
I uostalom jel shvatas ti razliku izmedju protesta "nismo dobili ono sto su nam inicijalno obecali" i "nama bi trebalo jos vrtica" ili "gradsko zelenilo ne radi dobro svoj posao" ili "ima smeca po naselju"???
Pa ne mozes da zaustavljas gradnju crkve zbog toga sto tebi dete nije dobilo mesto u drzavnom vrticu...
@Java - nisam hteo ni da komentarisem taj deo posto je notorna glupost, u drzavama zapadne EU koje nemaju "drzavnu" stanogradnju, imas
neprofitne korporacije, koje pod drzavnom upravom i strogom regulacijom, prave nekretnine sa kontrolisanom (od strane drzave - ne korporacije) cenom renti ili prodajne cene. Od love koju zaradjuju mogu samo da odrzavaju postojeca naselja i sire - opet naselja sa kontrolisanom cenom. 42% svih nekretnina u Amsterdamu su pod kontrolom korporacija. I ako se vode kao privatne - toliko su regulisane - u smislu kolike rente i cene mogu da ponude na trzistu, kakvu strukturu nekretnina mogu da ponude, da ne mogu da ulazu ni u sta drugo, kolike plate i bonuse mogu davati direktorima itd, da ih smatraju drzavnim entitetima.