Citat:
Jesu li ti te česme u kući, na spoljašnjem zidu unutra? Tu je isto veliki zez.
Na kojoj ti je dubini ta glavna cev? Biće da je plitko. Pvc cev trpi veći mraz od čelične. I ne puca tebi česma zato što ne greješ tu glavnu dovodnu cev. Tako nećeš rešiti problem.
Znaš šta bi mogao da uradiš? Da napraviš neku recirkulaciju sa malom pumpom i malim bojlerom. Svojevremeno je moj otac tako nešto pravio i funkcionisalo je ali za nešto drugo. Ti lepo ubaci ako imaš, preko wifija da pališ pumpu za centralno grejanje ili solarno, troši oko 30 vati i protočni bojler na najmanju temp. A imaš i preko gsm-a porukom da pališ gasiš. A možeš i sa sonoff koji ima temperaturnu sondu nešto da osmisliš. Ja imam konradov daljinski koji ima termometar pa se programira da pali prekidač i gasi na odrđenoj temperaturi. Nebi trebalo mnogo da košta a ni mnogo struje da troši.
Cesme nisu na spoljasnjem zidu. Meni je takodje palo na pamet da su starinske otpornije, kod njih obicno nemam problem pucanja tela cesme, nego mraz unisti ventile, pa ih treba menjati. Na prolece treba da zamenim otprilike sve ventile jer cure van pored osovine. U svakom slucaju, pitanje prednosti i nedostataka slavina novog i starog tipa je poodavno pod lupom. Glavna cev kad razmislis uopste nije od znacaja - voda pod zemljom jos nikad nije zaledila, a i ventili su uvek zavrtani, tako da tu nije primecen nikakav problem.
Moram da naglasim da se problem sastoji iz dva nezavisna:
1) potreba da se fizicki rucno zatvaraju i otvaraju ventili u sahti
2) stete i kvarovi koji se desavaju zbog ostajanja vode cak i kad se sve odradi po ps-u.
Drugi problem je tehnicki laksi za resavanje - pricvrste se grejni kablovi za cevi i cesme i nakon odredjenog broja dana sva voda ce da ispari, a i ako ne ispari grejni kabl sprecava zaledjivanje.
Prvi problem je fizickiI i tehnicki zahtevniji. Da bi se eliminisala potreba fizickog pristupa sahti, moraju se ugraditi elektromotorni ventili. Baterije koje ce stajati na minusu i stvarati potrebu da se vade, pune, menjaju itd. ne smatram realnim poboljsanjem. Takodje, sto je resenje sa elektronikom tehnoloski naprednije, to je manje pouzdano, tako nekako, obican prekidac-preklopnik smatram tehnoloski 100x pouzdanijim resenjem od nekog wifi smart mikrokontrolerskog baterijski napajanog resenja. Sto manje sofisticiranih delova koji mogu da se pokvare, to bolje. Iz istog razloga bih probao da izbegnem i tu pumpu, a i postavljanje povratnog voda mi nije nimalo lakse resenje.
Dakle, ostaje mi izbor ili cu kopati, ili cu iznaci nacina da kabl uvedem u sahtu kroz cev. Kako vreme prolazi, sve sam vise sklon budak varijanti. Grejni kabl moze takodje da napaja elektroventil i da greje cev, sto mi je zanimljiva 2-in-1 varijanta. Jednosmerni napon od 230V i za ventil obrcem smer, a grejanje radi u oba smera. Sama tehnologija provlacenja mi me poznata - usisivac i konac za pecanje sa kuglicom stiropora na udici. Kad se provuce konac, za njega se veze kabl. Po potrebi i medjuvarijanta - konac provuce jaci kanap, kanap provuce kabl. Ostaje pitanje hocu li negde naci gotovo resenje fabrickog fitinga za ulaz/izlaz kabla. Ako necu, ostaje mi da probam da izbusim klasican pocinkovani cep i iznutra upunim plasticnom masom. Pritisak bi gurao plastiku na rupu, a ne od rupe, tako da to ima dobre sanse da uspe. Ali mozda i nece. Videcemo na prolece. Dok je hladno nije bas prijatno da se bavim time. Ako ne uspe, onda budak i prokopam to. Ili nadjem bager da mi to uradi.