Citat:
Goranto:
Citat:
KBDNK:...i ne očekujem odgovor koji bi bio precizan ali otprilike da pogodi u količini peleta gore-dole 500 kg peleta. MOže i preko pp da ne trujem temu za one koji razumeju zakone termodinamike i sve ostalo...
Hvala unapred i pozz
Nema potrebe za drugom temom.Sve je to grejanje na pelet.Postaviš pitanje šta te muči i neko odgovori ili ne,ništa nije obavezno.I ova prepirka je neobavezna ali poučna,koga interesuje.
“Gubici se računaju kao
Q[w]=povrsina [m2] x razlika_temperature [*C] x koeficient_provodljivosti
Površina se računa tako da se mere spoljnje dimenzije zida (ako je soba visine 265cm onda se dodaje još visina ploče npr. 20cm). Isto važi i za zidove sa strane.
Razlika temperatura je razlika između jedne i druge strane zida. To je za spoljnji zid +22 u sobi, napolju -18*C i razlika je 40*C. Pregradni zidovi u kući imaju razliku 0*C pa nemaju gubitaka. Razlika na plafonu je takođe 40*C a za pod (tj zemlju u prizemlju) se uzima 20*C. Ako je podrum, može i manje. Razlika između spratova je 0*C ako se greje i prizemlje i sprat. Za prozore se uzima koeficient=2 a ako su troslojna punjena argonom može se uzeti koeficient=1.2. To su male površine i najčešće ne utiču značajno na račun.
Koeficient provodljivosti zavisi od materijala. Neke vrednosti su:
blok 25cm obostrano malterisan = 1.5
blok/cigla 40cm obostrano malterisan = 1.2
blok 25cm obostrano malterisan + 5cm stiropora = 0.6
blok 25cm obostrano malterisan + 10cm stiropora = 0.4
monta 20cm + 5cm vune = 0.7
monta 20cm + 10cm vune = 0.4
Nekima su koeficienti drugačiji ali to nije presudno. Bitno je da se računa na isti način i tada (i ako koeficienti nisu korektni ili nije dobro izvedeno na objektu) greška nije veća od 5%.
Ovaj račun se može primeniti i po sobama za računanje površine radijatora.
Naravno, ovo je i račun koliko energije (iz peleta, drveta, uglja, struje, gasa) treba za grejanje za celu zimu. Treba samo znati prosečnu zimsku temperaturu (za Vojvodinu je to +5*C), koliko koji energent daje energije i pomnožiti sa 4000.
Dakle, svaki zid ponaosob sračunaj, saberi i eto ti koliki su gubici. Ima tu finesa, dodavanje na severnu stranu, oduzimanje za južnu, te udari vetra itd ali to retko ko stvarno uračunava sem ako je kuća sama na brdu pa jako duva.”
Ovo je dosta tačan proračun gubitaka,potrošnje,prostora.Iz toga se sve može izračunati.Malo gimnastike i pitaj ako ima nejasnoća!!
Dakle, prijatelju možda sam ja pogrešno ili nesrećno postavio pitanje.
Ovo što ti navodiš vezano za proračune sam ja već sračunao...tj to sam računao još pre 25 godina tj 1996. godine kada sam uvido grejanje, pa sam tu računicu u pogledu dimenzija radijatora proveravao kod nekoliko majstora i to se slagalao gotovo u cm.
Sračunao sam da je za moju tadašnju kuću bilo potrebno 8 radijato5ra visine 60 cm ukupne dužine 8,6 m čija je snaga po dužnom metru 2,25 kW, da sa pored tih radijatora imao i spiralu bočno u bojleru u kupatilu čija je zapremina 80 l.
U to vreme sam instalirao kotao šporet koji sam koristio 10-ak godina koji je posle tog vremena procureo a bio je jačine 20 Ccal. Po savetu majstora koji su mi uvodili grejanje a to je bilo 2006 godine sam kupio viadrus sa 5 članka jačine 25/29 KW u zavisnosti od toga da li se loži drva ili ugalj. NIsam primetio neku razliku u potrošnji a i ako je bila neka razlika onda je zanemarljiva.
Onda sam 2010 godine uradfio izolaciju na kući stiroporom 5 cm i kotao je postao predimenzionisan. Posle jedne godine korišćenja tako predimenzionisanog kotla pozvao sam servisere i demonitaro jedan članak na kotlu tako da ih sada imam ukupno 4 dok sam onaj peti članak sačuvao za nedaj Bože...
Mešani ventil nisam imao jer su me majstori ubedjivali da mi je sistem mali i da nemam potrebe za njim. Ja sam bio klinac u vreme kada sam mi uvodili grejanje a sada, osim što sam stariji 24 godina nisam mnogo napredovao u ovoj sferi nauke.
Potred toga pre par godina sam zamenio staru drvenu stolariju koja nije bila u lošem stanju sa pvc stolarijom sa 7 komora i troslojnim klimagard staklom.
Unazad nekoliko godina trošim oko 7 PRm ogrevnog drveta (hrast, cer, gorun), oko 1,7 T uglja prani orah Lubnica snage oko 4000kal/kg i piljevinu u količini od 3-4 kubika koju nabavljam besplatno. (ta piljevina je od abrihtera onako svdlasta od čamovog ili borovog drveta sirovog i gori kao novina li nema veze).
Nije mi problem ugraditi i najsavremeniji mešnio ventil sada.
Ono što je moja dilema je da li kupiti kotao na pelet i "upetljati" ga nekako u postojeći sistem sa ili bez mešnog ventila i napraviti pravu pravcatu skalameriju od sistema koja će mi omogućavati da biram koji kotao koristim ili je pak ipak bolje da kupim gorionik (kakv je feroli, b-max, termis ili sl.) i priključim ga na postojeći kotao koji nije u lošem stanju iako ima pristojne godine. Preko svega toga ideja mij e da za grejanje nabavim ne pelet nego koštice višnje koje su osetno jeftiije od peleta.
Kuća je 100 kvm, okružena kućama, nije izložena vetru, pola kuće izložena severu, pola jugu, sa podrumom u kojem je kotao i tako.
Moje dileme su koliko će mi biti skuplje grejanje, koliko ću trošiti, da li je isplatljivo ugrađivati gorionik ili kupiti kotao, koliko je neophodan mešni ventil jer i pojedini majstori pa i prodavci koji bi samo da prodaju robu kažu da u tako malom sistemu i u varijanti sa gusanim odnosno livenim kotlom nije neophodan mešni ventil za razliku od čeličnih kotlova koji su iz godine u godinu sve lošijeg kvaliteta pa da bi se proizvođači koliko toliko zaštitili traže postojanje mešnog ventila.
Ma imam mnogo dilema...Sva sreća što sam na bolovanju zbog korone pa mogu da čitam sve i svašta šta nađem na ineternetu, a to me samo dodatno buni inače tako da...ajde da čujem i vas ovde.
Hvala unapred.
PS Nadam se da pitanje neće da izazove neke rasprave iz kojih neću da zaključim ništa a takvih na ovoj temi ima poprilično.