- Francuzi su tada ponudili zakup svog satelita koji bi snimao jug Srbije, Kosovo, ali i Hrvatsku i Mađarsku, i to po ceni od 30 miliona evra godišnje! Međutim, kolegijum ministarstva odbio je takav predlog jer je preskup, kao i zbog nevolja koje bismo mogli da imamo kad bi nas uhvatili kako snimamo Hrvate i Mađare. Međutim, kako je problem nadzora naše teritorije i te kako prisutan, bilo je predloga da se vojska, umesto preskupog korišćenja satelita, preorijentiše na bespilotne letelice koje koštaju do 200.000 evra po komadu. Kako danas stvari stoje, i od tog predloga se odustalo.
Izraelska ponuda
I Izrael je ponudio našoj vojsci mogućnost da ima satelitiski nadzor nad svojom teritorijom, ali po mnogo povoljnijim uslovima. Postojale su tri opcije: prva je izgradnja nove zemaljske stanice sa pratećom opremom i totalnim zakupom snimaka (između 800 i 1.000) na željenoj teritoriji koja bi koštala 15 miliona dolara; druga je bila zakup izraelskog satelita koji bi slikao teritoriju koju naša vojska odredi, po ceni od oko 8 miliona evra godišnje, i treća je bila kupovina satelitskih snimaka od Izraelaca (oko 500) po cenio od 2,5 miliona evra za godinu dana. Zanimljivo je da su za poslednju opciju Francuzi ponudili cenu od tri miliona evra. Poređenja radi, ako bi SCG htela da kupi svoj satelit i lansira ga u orbitu, to bi koštalo oko 130 miliona evra!
Postoje varijante za 20 miliona i 150 miliona evra, ukoliko bi pokrivali ceo svet. Već dve, tri godine analizira se mogućnost iznajmljivanja komercijalnog satelita koji bi bio korišćen u vojne i civilne svrhe. Od tih analiza se nije daleko odmaklo u realizaciji planova, jer nemamo neophodna novčana sredstva.
Koliko bi koštalo iznajmljivanje satelita?
- Radi se o komercijalnom satelitu na koji se plaća mesečna pretplata, a dobijaju se snimci u realnom vremenu. Za to je, međutim, potrebna izgradnja zemaljske stanice, koja bi bila u vezi sa satelitom, za šta je potrebno mnogo novca. Upravo se vode razgovori tehničke prirode i nismo stigli do priče o cenama. Ne može da se kaže koliko bi nas to koštalo, jer sve zavisi od vrste i moći satelita.
Vojska bi ga koristila iz bezbednosnih razloga, policija za osmatranje državnih granica, ali bi taj bezbednosni faktor bio samo 20 odsto iskorišćenosti kapaciteta. Projekat se radi u saradnji sa ministarstvom ekologije, jer bi satelitsko osmatranje poplava, bolesti biljaka ili šuma umnogome pomoglo i unapredilo poljoprivredu, šumarstvo, rudarstvo, životnu sredinu... Nema ministarstva koje taj satelit ne bi moglo da koristi.
J.P. - S.M.
[Ovu poruku je menjao Aleksandar Marković dana 15.06.2005. u 12:42 GMT+1]