2012
Član broj: 296004 Poruke: 248
|
Interesantno koliko diskutanata se javilo za diskusiju, a da pritom pojma nemaju sta je penzioni fond, sta su vliki javni fondovi. Sta je budzet, kako se finansiraju velike kapitalne investicije i posebno zasto je dobra prodaja drzavne imovine. Posebno je zanimljivo kako nemaju pojma kako se to resava ili kako je sve to reseno u nekim drugim drzavama koje imaju ili su imali iste ili slicne probleme.
Prvo da vam objasnim sta je penzioni fond, kako funcionise i cemu sluzi.
Penzioni fond nije stednja i uplacivanjem u penzioni fond ili odvajanjem za penziju pojedinac ne stedi vec investira ili jos preciznije vrsi jednu vrstu uplate u fond za samo finansiranje ili kod nas poznat iz SFRJ kao fond samopomoci.
Kada uplacujemo u pnzioni fond ili zdravstveni, nebitno, mi izdvajamo sredstva za pokrivanje izdataka za nekoga ko je u tom momemtu korisnik tih sredstava. Radno aktivno stanovnistvo uplacuje odredjeni mali iznos sredstava u odredjeni fond iz kojeg se posle pokriju troskovi odrzavanja fonda i isplati veci iznos manjoj grupi korisnika.
To sto u fondu ostane mnogo para, posledica je toga sto je mnogo ljudi uplacivalo, a malo ljudi koristilo ili je iznos koji je ta grupa koristila relativno mali ili malo ljudi koristi male iznose, a velika grupa uplacuje velike iznose. Fondovi nisu deo BUDZETA i neika ne smemo pomesati te dve stvari.
Iz budzeta se pare moraju uplatiti u fond penzionog, to su sredstva za zaposlene koji se finansiraju iz budzeta, ali iz fondova se NESME uzimati novac za popunjavanje budzeta. To su dve razlicite stvari, to se nesme pomesati. Veliki fondovi vrse investiranje svojih sredstava i nije cudo da neki fond propadne, ako napravi losu procenu. Samo tu ima jedan klucni momenat do kojeg tek trebamo doci, a to su dopunski penzioni fondovi koji su privatni. Javni penzioni fond ne moze propasti jer on jedino investira u drzavne obvrznice, tacnije daje pozajmice drzavi.
Drugo, svuda u svetu, penzija koja se dobija iz "drzavnog" fonda je smesno mala i ako niste investirali u dopunske penzione fondove imacete smesno malu penziju. U Engleskoj oko 300-350 funti mesecn, u Kanadi ili SAD oko 600-800 dolara.
Kako se postize likvidnost fondova?
Prvo, povecava se zaposljenjost.
Drugo, smanjuje se broj penzionera.
Kako se postize zaposljenost nije tema diskusije, ali kako se smanjuje broj penzionera?
Veoma prosto, podibne se starosna granica za odlazak u penziju.
Sta se time postize?
Smanji se broj ljudi koji mogu otici u penziju i drugo, smanji se period koji ce neko koristiti pare iz fonda. To je prosto. Na osnovu toga donese se zakon da se u penziju ide sa 76 godina, a ne sa 72. Kada se produzi zivotni vek stanovnistva, podici ce prag za penziju.
Kako je to reseno u nekim od bivsih istocno evropskih drzava?
Napravljen je presek i formiran je pod fond, tacnije nekoliko pod fondova.
Tako dobijamo sledecu situaciju.
Imamo fond za penzionere iz proslog sisteme i oni imaju smesno male penzije jer dele sudbini onoga sto su radili i stvarali, buduci da njihov fond realno ne postoji ili nije postojao u momentu preseka oni dobijaju pare malo iz budjeta, a malo iz drugih fondova (sto pretekne), imamo novi fond drzavnih sluzbenika i taj se fond puni od realnih para, tacnije od para koje se iz budzeta uplate u fond za isplate novih "drzavnih" penzionera, Kako je svuda u normalnom svetu, drzavna plata je mala, a mali je i broj korisnika, ova odvajanja iz budzeta su mala, a i same penzije su relativno male. Onda imamo penzioni pod fond starih privatnika, tacnije to je fond koji daje penzije ljudima koji su se penzionisali kao privanici ili zaposljeni kod privatnika, tacnije nisu bili na drzavnoj sisi i oni imaju daleko vece penzije. Njihove se penzije ne isplacuju iz budzeta vec iz sredstava koje uplate privanici.
Poslednja pod grupa ili pod fond je fond je fond novih penzionera koji odlaze u penziju kao privatnici ili zaposljeni kod privatnika, oni imaju najvece penzije. Malo je njih orislo u penziju, a ima velika grupa koja uplacuje.
Jednostavno, mora se napraviti podela. Drugo, ne sme se dozvoliti odlazak u penziju mladim radno sposobnim ljudima. Trece, moraju se zaostriti kaznene mere ili sankcije za zloupotrebu para iz fondova. Dokle god to ne bude reseno nastavljace se ista prica.
Price o Bilderberg grupi i teori zavere su smesne i ne vrede komentara, to su sumanute teorije koje nemaju veze sa realnoscu i samo neko ko nije izasao iz svog sela moze verovati ili plasirati takve teorije. Nema teorija zavere (osim za lakomislene), ima logika novca i cistog interesa. Ima zakon i sankcija za nepostovanje zakona. Ako neka zajednica ili drzava kao veca zajednica izabere lose vodstvo, to je njen izbor i njena odgovornost, ako je izbor posten i nije okupacija u pitanju, onda su i sve posledice iz tog izbora njena odgovornost i cena koju mora platiti.
Kako se moze resiti finansiranje penzionog fonda iz sredstava od EPS i telekoma, a da se isti ne prodaju.
Raspises medjunarodni tender za direktore.
Svaka sest meseca direktor podnosi izvestaj o poslovanju, javno na TV-u
Plata direktora je % od poslovanja
Sredstav koja se ostvare kao zarada idu iskljucivo u fond za penzije penzionera koji su penzionisani pre preseka koji je gore opisan.
Prihodi koji se ostvare ne mogu se koristiti za pokrivanje rupa u budzetu.
EPS i Telekom ne smeju davati reklame, sponzorstva, donacije.
Direktori ne mogu napustati Srbiju pet godina po isteku mandata, radi eventualne krivicen odgovornosti.
Kada umre poslednji penzioner iz grupe koja se finansira ovim sredstvima, preduzecima se pronalazi nova namena, realno bi bilo vracanje dugova.
|