mihajlo_kalki tehnolog, tehnoloski fakultet
Član broj: 293480 Poruke: 1 *.uns.ac.rs.
|
Dragi lozaci pre neki dan sam, trazeci novu pec, slucajno naisao na vas forum. Posto ga je bela_rada okupirala svojim smolastim problemom, osecam prijatnu obavezu da ga razjasnim. Posto nikad nisam pisao po internetu, bice malo trapavo kao gubljenje nevinosti. No za sve postoji prvi (i pravi) put. I ja sam lozac, i to od malih nogu, umalo od kad pamtim za sebe. Pocelo je tako sto zamalo nisam nalozio supu punu suve deteline. U pocetku sam rekareativno lozio smederevac, bubnjaru i kaljevu pec pod mentorstvom roditelja. U toku srednje skole i studiranja sam lozio naftaricu. No, vestinu lozenja sam usavrsio tek u vojsci (eto zasto nije trebalo ukinuti obavezno bojevo sluzenje vojnog roka). Lozio sam kaljevu pec u kancelariji starijeg vodnika (direktni pretpostavljeni) i ponekad u spavaoni. Tu nije smelo biti greske, jer je bojeva gotovost JNA zavisila od temperature u prostoriji. Po povratku iz vojske sam par godina lozio trajnozarecu pec, a onda sam se 1986. najzad dohvatio prave stvari - peci za etazno grejanje TVT Central 23 proizvodjaca iz Maribora. Nazalost, posle 25 godina rada, sada je procurio. Gde bi mi kraj bio da je potrajao do kraja mog zivota? A sada problem. Da krenemo redom, od pocetka. Na pocetku bese Rec, a Rec bese u Boga. Ne, ovo je predaleko. Krenucemo od II principa Spasitelja (iz 2003.): NISTA NIJE KAO STO IZGLEDA. To znaci da je vecina predlozenih resenja (na ovom forumu) za smolu pogresna. Veliki zapadni taoisticki mislilac Terence Gray (pisao po psudonimom wei wu wei) je rekao da misterije ne postoje, postoji samo nasa nesposobnost da vidimo ocigledno, jer konstantno gledamo u pogresnom pravcu. Neki ZEN budista bi mozda rekao da je hladno toplije od vruceg, a Isus je rekao da ce sve tajne biti razotkrivene kada dodje Carstvo Bozije. Tajna je tzv. suva destilacija (nije ni suva, ni destilacija) odnosno termicko krekovanje iliti piroliza ugljenicnih lanaca i prstenova (nema veze sa nakitom, osim sto je i dijamant cisti ugljenik i bas lepo gori) u gorivu. Pri sagorevanju prostih gasovitih ugljovodonika, kao sto su metan (prirodni gas) i propan/butan smesa, u prisustvu dovoljne kolicine kiseonika, sagorevanje je potpuno (potreban je i gorionik da izmesa vazduh i gas) uz nastajanje CO2 (iz ugljenika) i voda (iz vodonika). Pri tome je plamen plavicast. Ako nema dovoljno kiseonika nastajace otrovni ugljen monoksid i elementarni ugljenik. Ovaj ugljenik ce se usijati na visokoj temperaturi i emitovati zutu svetlost. Uz to ce se lepiti na prvu povrsinu na koju naidje (gar ili cadj). Sagorevanje cvrstih goriva je daleko komplikovanije (tecnosti cemo preskociti). Ako ugalj sprasimo i pomesamo sa vazduhom dobijamo eksplozivnu smesu koja se ponasa kao gas. Medjutim ako je gorivu u komadu kiseonik ne moze da prodje u unutrasnjost radi oksidacije, ali toplota moze. Pod dejstvom toplote dolazi do razlaganja jedinjenja koja cine gorivo i do nastajanja gasovitih proizvoda, koji izlaze napolje i sagorevaju u prisustvu kiseonika na visokoj temperaturi (da, oni izlaze a kiseonik ne ulazi jer je pritisak unutar goriva veci bas zbog njihovog nastajanja). Ovo je prva (burna) faza sagorevanja. U ovoj fazi gorivo usled pirolize gubi vodonik u formi raznih jedinjenja, a u ostatku preostaje ugljenik. U drugoj (mirnoj - bez plamena) fazi sagoreva preostali ugljenik a zaostaju nesagorive mineralne materije - pepeo. Ali sta se desava kad se drvo ili ugalj nalaze na visokoj temperaturi, a nema kiseonika? Isto ono sto se desava sa secerom kad ga uprzavamo do suvog. Prvo se otopi (tu je razlika jer se drvo i ugalj nece otopiti), a zatim pocinje da se razlaze pri cemu se oslobadjaju gasoviti proizvodi u vidu dima. Na kraju ostaje ugljenik zalepljen na dnu serpe. Ako prinesemo plamen ovim gasovima oni ce se zapaliti, a mozda i eksplodirati (ne pokusavajte to sami kod kuce). Celuloza iz drveta je izgradjena od istih gradivnih jedinica kao i secer otuda i ovo poredjenje. Na suvoj destilaciji se zasniva dobijanje koksa i cumura - goriva sa visokim sadrzajem ugljenika, a time i vece kaloricne moci od polazne sirovine (ugljenik je kaloricniji od vodonika). Pri razlaganju veze izmedju dva ugljenikova atoma bez prisustva kiseonika (oksidacija), vodonika (redukcija) ili vodene pare (npr. gasifikacija uglja) jedan od dva fragmenta sadrzace dvostruku vezu izmedju dva krajnja ugljenikova atoma. Ova dvostruka veza daje jedinjenjima sposobnost polimerizacije. Za polimerizaciju najprostijeg ugljovodonika sa dvostrukom vezom - etilena su potrebi drasticni uslovi (pritisak do 1000 bara). Sledeci propilen polimerizuje u prisustvu katalizatora u suspenziji pri daleko blazim uslovima. Pri tome nastaju polimeri velikih molekulskih masa od kojih se prave svima drage "najlon" kese. Medjutim, ako se etilen veze za benzolov prsten dajuci najprostiji nezasiceni aromatski ugljovodonik - stiren dobijamo jedinjenje koje veoma rado polimerizuje. Preciscavanje stirena destilacijom (kljuca na 145 °C) je bio veliki problem jer polimerizuje i zapusava destilacionu kolonu. Kako su aromati najstabilniji ugljovodonici, a sestoclani ugljovodonicni prsteni od kojih je izgradjena celuloza su se ubili za stvaranje benzolovog aromatskog prstena produkti pirolize drveta ce u prilicnoj meri biti aromatska nezasicena jedinjenja koja lako polimerizuju. Ova jedinjenja imaju visoku tacku kljucanja i ako ne sagore kondenzovace na prvoj hladnijoj povrsini peci. A zatim ce polimerizovati dajuci jedinjenja visoke molekulske mase - smolu. Dakle, kad se oduska na trajno zarecoj peci zatvori ona postaje retorta ili komora za suvu destilaciju tj. za proizvodnju smole. Gorivo na visokoj temperaturi u kotlu se raspada daje gasovite produkte koji prolaze kroz zar (ili pored), ali ne sagorevaju jer nema kiseonika (eventualno se dodatno krekuju) i taloze se na hladnijim delovima peci. Drzati sve delove peci ili kotla na visokoj temperaturi izolacijom bi pomerilo kondenzaciju smole u dimnjak i izazvalo njegovo brzo zapusavanje, a onda samo rusenje i zidanje novog. Kako se ovo ne desava u svim kotlovima? Kod kotlova koji imaju stalni dotok kiseonika (nisu trajno zareci) gasovi pirolize sagorevaju jer ima kiseonika. Medjutim, glavna caka je u delu peci ili kotla koju cemo nazvati spremnik za gorivo. U ovom delu mora biti niska temperatura, da se gorivo koje ceka na sagorevanje ne bi krekovalo i time davalo gasove za smolu. U mojoj peci je to odlicno reseno na sledeci nacin: unutrasnjost kotla iznad resetke za sagorevanje je podeljena na dva dela vertikalnom pregradom, koja se spusta od vrha peci (plotne) do oko 10 cm iznad resetke na oko 2/3 duzine resetke (sa prednje strane). Iznad ovog veceg dela prostora na plotni se nalazi otvor za lozenje. Kad se ovaj deo napuni gorivom do vrha gorenje se odvija na resetki, ali se vreli gasovi malo penju kroz sloj goriva jer nemaju kuda, nego moraju u drugi manji deo a odatle u dimnjak ili kroz dimovodni deo kotla. Kako su strane kotla, a mislim i pregrada, napravljene od dvostrukog lima ispunjenog vodom (koja je na 60 - 90°C), jasno je da je gorivo prilicno izolovano odnosno hladno. Radi boljeg iskoriscenja dim kruzi kroz dimovodni deo koji je podeljen na slican nacin na dva dela. Kad je klapna za dimnjak otvorena, dim iz lozista (otvor je na polovini visine peci) ide direktno u dimnjak. Kad je zatvorena, dim mora da se spusti do dna peci u dimovodnom delu da bi zaobisao pregradu, a zatim se dize do plotne i iznad klapne odlazi u dimnjak. Ovo kruzenje talozi gar, pepeo i smolu u dimovodnom delu pa je potrebno ciscenje. Ovo sam cinio jednom ili dva puta godisnje. Pec radi i kad je dimovodni deo zapusen (klapna mora biti delimicno otvorena), ali to smanjuje efikasnost i zagusuje dimnjak. Jadni dimnjak nije video odzacara najmanje 15 godina, ali i dalje radi. Jednom godisnje moram da ga ispraznim kroz vratanca za ciscenje, jer se nakupi toliko pepela i gari da zapusi izlaz peci. Prvih godina sam cistio dimovodni deo spahtlom. Od tada se na zidove nalepio sloj smole od nekoliko milimetara, tako da sada moram srafcigerom ili dletom (bez cekica) da struzem gar (ne smolu) sa zidova, ali kao sto rekoh samo jednom do dva puta godisnje. Prosle godine sam po prvi put lozio neka drva i pojavila se smola, koja je curila dole u posudu za pepeo i oko nje. Nisu to bila prava tvrda drva za lozenje nego drva od krcenja placa. Na osnovu zdravog razuma pomislio sam da niskokaloricno gorivo treba koristiti u prelaznom periodu. Medjutim zdrav razum ne pomaze kod trajnozarecih peci. Drva treba loziti bas kad je najveca zima ili na pocetku lozenja, tako da je otvor za vazduh stalno otvoren.
Na osnovu izlozenog moglo bi se reci da je bela_rada fasovala eksperimentalni kotao za mazohiste. Eksperimetalni, jer je to sto ona radi previse i za prosecnog mazohistu. Sta bi se tu moglo preduzeti? Modifikovati konstrukciju peci da bi gorivo bilo hladnije je verovatno neprakticno izvesti. Treba ohladiti ceo kotao. Treba napomenuti da njena pec ne radi u projektovanom modu tj. ne radi u velikoj prostoriji nego u maloj pa verovatno ne odaje potrebnu kolicinu toplote u prostor. Izolovanje kotla bi pogorsalo stanje jer bi eventualno prenelo smolu u dimnjak. Dakle kotao treba da radi sa sto nizom temperaturom, ali tako da nema kondenzacije vode u kotlu, jer kondenzat busi lim kao sir (ako se lozi ugalj). Sumpor iz uglja sagorevanjem daje sumpor dioksid, koji se rastvara u vodi iz kondenzata dajuci sumporastu kiselinu. Ona dalje oksidacijom (kad pec ne radi) daje sumpornu kiselinu itd... Dalje. nikako ne treba loziti drva, ili ako bas mora loziti samo sa otvorenim dotokom vazduha. Takodje, treba loziti po malo, na kasicicu. Posto pec nije u kuci treba naci neki optimum izmedju cestog lozenja i cestog vadjenja smole. Ovo vec prema ukusu ili licnom afinitetu. Iako se uvek preporucuje suvo gorivo, jer mokro smanjuje iskoriscenje goriva (toplota se trosi na isparavanje vode, a voda ima ogromnu latentnu toplotu isparavanja) i povecava mogucnost kondenzacije, u ovom slucaju bi mokro gorivo delovalo i u nekom pozitivnom pravcu. Dok ima vlage nema suve destilacije!
Sto se tice temperaturnih sokova, limeni kotlovi bi trebalo da ih bas gotive. Par puta godisnje ja potpalim pec i zaboravim na nju. Pri tome su otvorena donja vrata i klapna za dimnjak, a pumpa nije ukljucena. Kad dostigne 100°C ili blizu toga pocinje festa. Pec cvili, pisti i lupa (kako vodena para proizvodi zvuk kao da neko lupa cekicem po peci?) kao da ce svakog trenutka da eksplodira ili bar ispusti dusu. Kad me prizove, zatvorim sve oduske i ukljucim pumpu na najvecu brzinu. U pec tada jurne voda sa temperaturom manjom od 20°C. Ako to nije sok onda ne znam sta je! U slucaju da bas tada nema struje (double trouble) otvorim ventil na glavnom vodu (pumpa je na sporednom) radi prirodne cirkulacije, napravim sto vecu promaju u kuci, stavim mokre krpe na radijatore i eventulano posude sa vodom na plotnu. I naravno potrebno je vreme. Kazu da vreme leci sve iliti da ce se svaki problem resiti sam od sebe, samo je potrebo da prodje odredjeno vreme. Gvozdje bas voli temperaturne sokove (ne i liveno gvozdje). Na kraju krajeva, gvozdje kaljenjem postaje bolje (tvrdje). Sa temperaturom crvenog usijanja pravo u hladnu vodu! Tako da su ventil za mesanje i termostati koji njakaju pumpu nepotrebni, a mozda i kontraproduktivni. U slucaju bele_rade ja bi sve to izbacio. Potreban je samo dobar (sto jednostavniji i kraci) otvoreni sistem. Stari bojler na tavanu ili pod plafonom je sasvim OK. Ja pumpu ukljucim kad temperatura u peci dostigne 60°C i iskljucim je kad sve izgori. I tako vec 25 godina (Grundfos). Sa livenim kotlom je sasvim druga prica pa ga zato treba izbegavati.
Na kraju treba napomenuti da se ovde radi o kazni Bozjoj jer je bela_rada prekrsila jedanaestu, patriotsku, Boziju zapovest koja glasi: kupujmo domace (ili bar slovenacko)! Na svojo kozi je iskusila smisao poznate hrvatske sintagme (tako li se to zove?): imati smolu.
Jos jedna neobavezujuca napomena: ako volite da lozite, lozite sad sto vise jer su dosla Poslednja vremena - veliko finale i Kraj sveta ce nastupiti po rasporedu. Ne morate mi verovati, samo pogledajte oko sebe i dobro razmislite.
Nego, lako je sa pecima a tesko sa ljudima. Imam jedno intimno pitanje za belu_radu. Zasto, Vi konkretno bela_rado, zelite da budete musko?
|