NEVJEROJATNO, ALI ISTINITO
ŠTEDNJA S PUNIM GASOM
Kod benzinskih je motora usis prigušen usisnom zaklopkom, pa se većim pritiskom na papučicu gasa smanjuju usisni gubici i teoretski smanjuje potrošnja goriva. Ovaj nevjerojatan način štednje može funkcionirati i u praksi, ali samo kod benzinskih motora, jer dizelaši imaju neprigušen usis.
Smanjenje potrošnje goriva već je desetljećima prioritet automobilske industrije, a sve skuplje gorivo postaje sve neugodniji "uteg" u korištenju automobila. Zbog toga vozači sve više razmišljaju o štednji goriva. Više izgorenog goriva znači i više ispušnih plinova i zato je štednja goriva apsolutni prirotet.
Štednja počinje kupnjom automobila, ali štedljivi su automobili u pravilu skuplji (posebice dizelaši). Velike su rezerve u načinu vožnje, pa vozač s "teškom nogom" sklon sportskoj vožnji može potrošiti i dvostruko više od štedljivog. Prema procjenama stručnjaka u prosjeku se izgori trećinu više goriva od potrebnog, većinom iz neznanja ili nemara.
U posljednje su vrijeme u Njemačkoj došli do zanimljivih spoznaja da se gorivo može štedjeti s punim gasom! Ta nevjerojatna konstatacija vrijedi samo za benzinski motor i u posebnom režimu rada, a kod dizelaša je u pravilu kontraproduktivna. No dizelaši su uvjerljivo štedljiviji od benzinskih motora (posebice u području manjeg i srednjeg opterećenja), pa način vožnje kod njih proporcionalno manje utječe na potrošnju goriva.
Kod benzinskog se motora snaga i brzina vrtnje motora regulira zakretanjem usisne zaklopke (leptira), odnosno usisnim prigušenjem. Za to se prigušenje troši efektivan rad motora, jer se u prvom taktu stvara relativno velik podtlak (0,2 do 0,8 bara).
Kod malog opterećenja, kad je usisna zaklopka najviše zatvorena, usisni su gubici najveći. Kod dizel motora usis je slobodan (ako zanemarimo otpore u filteru zraka), a snaga se regulira promjenom količine ubrizganog goriva.
Zbog toga je najveća razlika u potrošnji goriva između benzinskog i dizel motora kod malog, odnosno djelimičnog opterećenja. Tada je benzinski motor znatno prigušen, a dizelaš neprigušen. Kod punog opterećenja razlike u potrošnji se smanjuju, jer oba motora rade praktički bez usisnog prigušenja (ako zanemarimo bočni otpor koji stvara okomito postavljena zaklopka).
Upravo u tome leži glavna rezerva za štednju goriva. Naime ako kod benzinskog motora, kod malog opterećenja, pritisnemo papučicu gasa do kraja, tada se trenutno smanjuju otpori i potrošnja drastično pada. Motor tada počinje 'disati punim plućima' te se znatno smanjuju usisni gubici. Jasno, uštede su relativne (u postocima), a kako je tada opterećenje najveće, i potrošnja je najveća. Pri tome treba koristiti pravila 'škole dobre štednje', a najvažniji su napuci:
KAKO ŠTEDITI S BENZINCEM
treba krenuti u prvom stupnju
već nakon desetak metara treba prešaltati u drugi stupanj i pritisnuti gas "do daske"
kod otprilike 2000/min treba prebaciti u treći stupanj i ponovno "gas do daske". Postupak se ponavlja i u višim stupnjevima
treba voziti sa što manjim okretajima, u što većem stupnju i sa što pritisnutijom papučicom gasa
uz uspon je bolje ići u višem stupnju s većim pritiskom gasa, nego turirati u nižem.
KAKO ŠTEDITI S DIZELAŠEM
Kod dizelaša je priča drukčija, jer motor ima prigušen usis, a pritiskom papučice gasa mijenja se količina ubrizganog goriva. Kod takvih motora neka su pravila za štedljivu vožnju ista, a neka drukčija nego kod benzinaca:
treba voziti u što višem stupnju i sa što nižim brojem okretaja
kod ubrzavanja treba ići nešto iznad okretaja najvećeg okretnog momenta
treba izbjegavati vožnju s punim gasom, jer se tada ubrizgava najviše goriva
Postoje i "generalna" pravila za štednju, a najvažnija su:
treba izbjegavati nagla ubrzanja i kočenja, jer se tako najviše rasipa gorivo
treba voziti ravnomjernom brzinom sa što manje kočenja
treba izbjegavati velike brzine, jer tada eksponencijalno rastu aerodinamički otpori i potrošnja goriva.
dr. Željko Marušič
Izvor: http://www.autoportal.hr/savje...766/nevjerojatno_ali_istinito/
Nažalost i kazna izgrađuje stav!