Citat:
milivoje t: podatke o biomasi po hektaru su citirali iz referentnog rada, po kome je biomasa kukuruza i miskantusa po hektaru ista:
ScreeningMiscanthusgenotypes in field trials to optimise biomass yield and quality in Southern Germany:
http://www.sciencedirect.com/s.../article/pii/S1161030101001204
sta je mozda uvelo zabunu:
miskants prve godine daje oko 2tone, druge 6T, trece 17T, jer je visegodisnja biljka.
radi se o suvoj masi, znaci osusenih biljaka, a to je ono sto je presudno.
Ne znam kako su došli do tog zaključka, ali je logično da 17 tona po hektaru nije ni približno isto što i 60 tona po hektaru (prinos kukuruzne silaže).
Takođe po metanskim tablicama se uvek gleda 1 tona
sveže mase. Dakle u toj svežoj masi mora da bude tačno određen procenat suve materije da bi to sve bilo kako treba (kukurus treba da ima 35% suve materije u sebi). Po tim tablicama, rezultati su sledeći:
1 tona sveže biomase od miskantusa proizvede oko 180m3 biogasa
1 tona sveže biomase od kukuruzne silaže proizvede oko 200m3 biogasa.
Dalje, sa jednog hektara miskantusa ti dobiješ 17 tona sveže biomase, a takođe sa 1 hektara dobiješ 60 tona sveže biomase kukuruza.
Te energetske biljke imaju veliki potencijal, i za sad su prilično aktuelna stvar u pričama, ali još uvek nisu ušle u široku upotrebu baš zbog tih nekih problema.. Ja sam čak bio i u Nemačkoj na sastanku sa firmom Conpower (
www.conpower.de) koji rade sa biljkom igniscum, koja se sadi na isti način kao i miskantus, daje slične prinose i ima sličnu metansku vrednost. Firma radi po sistemu da kupac obezbedi zemljište, a onda oni na tom zemljištu vrše kompletnu proizvodnju, garantuju prinos i naplaćuju po toni sveže mase.. Mi se nismo mogli dogovoriti jer je u pitanju nemačka firma i njima se ne isplati da rade u Srbji zbog niske cene kukuruza (zemljišta), ali to je isto jedan smer u kom se ide..
Citat:
Lavlja_Jazbina: Zasto onda beogradske elektrane ne koriste ovo biogorivo za sagorevanje nego mazut koji se uvozi.
Prošle godine je na nekom sajmu u Novom Sadu prezentaciju držao Radmilo Savić, izvršni direktor Beogradskih Elektrana i govorio je o tome kako beogradske elektrane vide u biomasi potencijal i kako su već nekoliko objekata konvertovali na biomasu.
Problem sa javnim toplanama i korišćenjem biomase je više logističke prirode nego tehničko/ekonomske. Sad ću možda da lupim ali recimo energetska vrednost koju ima 1 kanister mazuta je jednaka kao čitava soba puna drvenog čipsa. Samim tim skladištenje i transport biomase predstavljaju ogroman problem. Tih par objekata koje su oni već pretvorili na biomasu ima dovoljno skladišnog prostora za nedelju dana, ali i to je isto cimanje svake nedelje sa istovarom biomase, pa kad padne sneg ulice neprohodne a ti ne možeš da dostaviš biomasu i tako.
Isto tako pričao je o planu za novu toplanu/elektranu koja treba da se gradi negde na mirijevu, što se tiče snage bilo je nešto ogromno, i tu je plan da se pored dunava napravi ogroman skladišni prostor za drveni čips, a onda da se on transportuje 2 km uzbrdo do toplane putem pokretne trake, i da se taj čips iz centralne Srbije doprema baržama. Sad koliko je taj projekat omakao ne znam, ali ako budem susreo tog tipa ponovo upitaću ga za to.